Dok su regulatori na najavu Hrvatskog telekoma (HT) da žele postati strateški partner Optima telekomu, najvećem konkurentu u fiksnim komunikacijama, i dalje suzdržani, analitičari upozoravaju na to da neće ključna biti samo procedura već i cijena akvizicije.

Izvor iz jedne banke kaže da bi to mogao biti sjajan posao za HT.Tumači kako HT u svom financijskom izvješću navodi da mu je trošak akvizicije novih korisnika 80 kuna po korisniku, a da kod Optime iz odnosa visine duga i broja korisnika ispada da bi mu taj trošak u ovom poslu bio niži od pet kuna po korisniku. "Kako ta cijena nije vjerojatna, važno je vidjeti hoće li ovo biti tako sjajan posao za HT kako se trenutačno čini", pojašnjava izvor koji je želio ostati anoniman.Burzovni analitičar Roman Rinkovec smatra kako za HT akvizicija konkurenta nije jedino rješenje, jer taman da Optima ode u stečaj, HT može očekivati da će velik dio njenih korisnika preći k njemu. No, ističe da bi akvizicija bila pozitivan signal tržištu."Mnogo je tvrtki u procesu predstečajne nagodbe i zato se nadam da će ovaj posao uspjeti, ali još je prerano govoriti hoće li HT od toga imati više koristi ili štete", navodi Rinkovec.

Objašnjava da je Zagrebačkoj banci najvažnije da u vlasničku strukturu Optime uđe jak sektorski igrač, ali da HT-u tehnološki to neće donijeti značajniji sinergijski učinak s obzirom na to da su korisnici Optime uglavnom dobivali usluge putem infrastrukture iznajmljene od HT-a. "Najvrednije što Optima telekom ima su baze podataka o postojećim i potencijalnim korisnicima, to je ono gdje će HT tražiti dodanu vrijednost", smatra Rinkovec, te dodaje da će trebati vidjeti i kako će reagirati Agencija za tržišno natjecanje (AZTN). Smatra da bi se izbog toga Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a, mogao naći u istoj situaciji kao i Ivica Todorić zbog akvizicije Mercatora, koji će vjerojatno morati prodati dio trgovina ne samo u Hrvatskoj nego i u Srbiji i BiH.

S tim se slaže i analitičar Damir Novotny, koji podsjeća na to da je i UniCredit, kad je preuzimao Zagrebačku banku, morao prodati Splitsku banku, te da ukupnu cijenu ove akvizicije treba tražiti iz posljedica svih reakcija regulatora, kako AZTN-a, tako i Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije."Kako telekom tržište ponovo ide prema uspostavi duopola, na primjeru Splitske banke AZTN teoretski može tražiti od HT-a da proda dio svog poslovanja, primjerice, u regiji Split ili Osijek, a i da Hakom nametne niže cijene korištenja HT-ove infrastrukture za sve operatere", kaže Novotny.

Regulatorni trojanski konj

Zašto HT nije izravno preuzeo Optimu?

Novotny kaže kako bi kao dioničar HT-a bio naklonjen ovom poslu, ali da kao potrošač nije sretan razvojem situacije jer s tržišta nestaje najveći fiksni konkurent HT-a. "Optima bi time po uvjetima poslovanja postala slična Iskonu, drugoj tvrtki HT grupe. I u tom kontekstu treba tražiti razlog zašto HT nije odmah kupio Optimu već je od Zabe uzima na upravljanje, a to su pitanja za regulatore", smatra Novotny.