Iako je bilo planirano da će Hrvatska pristupiti Europskoj uniji 2011. godine, čime bi iskoristila trogodišnja sredstva iz strukturnih fondova aktualne sedmogodišnje financijske perspektive EU do 2013. godine, morat će se zadovoljiti sa “samo” 1,6 milijardi eura. Naime, kako je zaključeno na regionalnoj konferenciji “Ususret strukturnim fondovima EU: Mogućnosti i pretpostavke za financiranje javne infrastrukture”, koja se u organizaciji konzultantske tvrtke Razbor i časopisa Banka proteklog tjedna održala u Zagrebu, realno je očekivati da će Hrvatska ući u EU tek 2013. te iskoristiti sredstva samo za jednu godinu.

Pravila igre
“Znati pravila igre, biti spreman i pripremljen te imati točno utvrđene prioritete, neki su od ključnih preduvjeta za uspješno povlačenje sredstava iz strukturnih fondova EU nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo”, kazao je Hrvoje Dolenec, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. “Zasad nije moguće točno reći koliko će sredstava Hrvatska dobiti na korištenje u sklopu EU strukturnih fondova nakon pristupanja Europskoj uniji, na temelju dosadašnjeg se iskustva može reći da će to biti do 1,6 milijardi eura godišnje”, navodi Dolenec. Očekuje se da će Hrvatska punopravnim članstvom u EU na raspolaganju imati 10 do 15 puta više novca nego što ima sada u okviru pretpristupnih instrumenata. Kako novac iz strukturnih fondova zemlje članice moraju potrošiti najkasnije na kraju druge ili treće godine nakon godine kada su sredstva alocirana, i to prema svim pravilima javne nabave i transparentnog i ekonomičnog trošenja, jasno je da je riječ o doista zahtjevnom zadatku za koji zemlje moraju biti u cijelosti dobro pripremljene. Richard Masa, voditelj Odjela za provedbu projekata u Delegaciji EU u Hrvatskoj, pojašnjava da je riječ o velikom izazovu za koji se Hrvatska mora već sad pripremati, a posebno za financijsku perspektivu nakon 2014. godine.

Odljev stručnjaka
“Europska kohezijska politika je vrlo zahtjevna politika. No iako postoje brojni kvalitetni primjeri dobre prakse korištenja fondova EU, iskustvo akumulirano na razini Unije pokazuje da nisu svi u potpunosti uspjeli. Zato je za Hrvatsku važno da sve dobro shvati kako bi mogla u potpunosti iskoristiti pružene mogućnosti. Uspjeh je u vašim rukama”, poručio je Masa. Sve, dodaje Masa, počinje s ljudima jer politika može biti uspješna samo ako postoje dobri, kvalitetni i motivirani ljudi koji će provoditi kohezijsku politiku. Predstavljen je problem koji se pojavio u nekim novim članicama Unije u kojima su vrhunsko obučeni i iskusni stručnjaci za EU-fondove, nemotivirani uvjetima i primanjima u državnim tijelima, otišli u primamljiviji privatni sektor i tako dugoročno usporili priljev novca u pojedinu zemlju iz zajedničke blagajne.

Kvaliteta

Vlastiti prioriteti
Richar Masa, voditelj odjela projekta u Delegaciji EU u Zagrebu, upozorava da se Hrvati moraju koncentrirati na projekte koji su njihovi nacionalni ili lokalni prioriteti, a ne na one za koje misle da bi bili po volji Bruxellesa. Projekti u svakom slučaju moraju biti napravljeni kvalitetno, kaže Masa, a ako na kraju dođe novac iz EU, tim bolje.

Iskustvo s IPA-om
Dosadašnja pomoć koju je Hrvatska dobivala iz europske blagajne preko pretpristupnih fondova bila je dobra priprema za korištenje izdašnijih strukturnih i kohezijskih fondova. U Središnjem državnom uredu su uvjereni da je IPA bila uspješan završni test za Hrvatsku.