Hrvatska sveučilišta nisu uvrštena ni u jednu relevantnu rang-ljestvicu najboljih svjetskih sveučilišta zbog čega bi se trebala zabrinuti. Naglasio je to Vito Turšić, ravnatelj Uprave za visoko obrazovanje pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa na predavanju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u povodu 90. obljetnice te institucije. “To znači da naša sveučilišta nisu dovoljno kompetitivna u europskim okvirima zbog čega bi nam se, nakon ulaska u EU, mogao dogoditi odljev mozgova”, istaknuo je Turšić dodavši da naša sveučilišta trebaju poraditi na kvaliteti nastave i istraživačkoj djelatnosti, internacionalizirati nastavnički i studentski kadar te pojačati suradnju s gospodarstvom i poslodavcima. Rangiranje sveučilišta na globalnoj i regionalnoj razini provodi se po nejedinstvenim kriterijima koji reproduciraju različite rezultate, rekao je Turšić. Postoje nacionalne, regionalne i međunarodne rang-ljestvice koje se razlikuju po dosegu, opsegu i vrstama indikatora, odnosno kriterija.

Rang-ljestvice
Turšić je predstavio neke od najpoznatijih rang-ljestvica, kao što su Shanghai Jiao Tong, US News and World Report i QS rangiranje, te njihove nedostatke i brojne kritike koje se javljaju na njihov račun. “Američke ljestvice utvrđuju se prema kriteriju najpoželjnijih studija za studente, a kineska rang-ljestvica se pak utvrđuje prema područjima i vrstama sveučilišta te prema ishodu učenja, broju dobitnika Nobelovih nagrada među diplomantima, citatima profesora u znanstvenim časopisima”, kazao je Turšić, dodavši kako je na ljestvici Shanghai Yiao Tong od sveučilišta u regiji uvršteno samo Sveučilište u Ljubljani. “Jedno manje poznato rangiranje sveučilišta u Leidenu rangiralo je Sveučilište u Zagrebu na 486. mjesto od njih 500. Sveučilište u Ljubljani je ispred zagrebačkog, i to na 477. mjestu. Taj rezultat ponajprije treba zahvaliti činjenici da se rangiranje provodi samo prema znanstvenoj produktivnosti, odnosno prema objavi članaka u Euroscienceu, te je rezultat više individualnog doprinosa znanstvenog i nastavnog osoblja nego sveučilišta kao institucije”, kazao je Turšić. Istodobno je ukazao na Webometrics, novu rang-ljestvicu koja mjeri pojavljivanje sveučilišta na internetu. Prema Webometricsu pojedini fakulteti Sveučilišta u Zagrebu pojavljuju se s dobrim rezultatima. Tu je ponajprije Filozofski fakultet. Rezultati bi zasigurno bili mnogo bolji da se pojedini fakulteti ističu kao dio sveučilišta. “Potrebno je jačati kapacitet zagrebačkog sveučilišta kao jedinstvene institucije, a ne pojedinih njegovih sastavnica”, poručio je Turšić.

Projekt Unije
Budući da su rangiranja sveučilišta u svijetu vrlo neujednačena, Europska unija je 2009. pokrenula projekt U-Multirank, s kojim želi postići višedimenzionalno globalno rangiranje sveučilišta prema jasnim kriterijima, kao i stvoriti rangiranje koje će istaknuti komparativne prednosti europskih sveučilišta. Multirank će sadržavati dvije vrste rangiranja: prema institucijama i prema vrstama programa. U tijeku je pilot-projekt na 137 sveučilišta, a rezultati rangiranja bit će dostupni do kraja 2011.