U Hrvatskoj se godišnje sječe pet milijuna kubika drveća koje se koristi za trupce i ogrjev, a otpaci ostaju u šumi iako bi se dio mogao koristiti kao biogorivo, a dio bi trebao ostati u šumama zbog očuvanja njihova zdravlja.

To je poručila Služba za uređivanje šuma Hrvatskih šuma na ovogodišnjoj Ambienti, sajmu namještaja na Zagrebačkom velesajmu. Dodaju da se danas manje siječe nego što se sadi pa je stanje povoljno. Hrvatske šume još nisu kao austrijske, naročito u turističkim regijama gdje se cijela naselja i hoteli griju na drvnu biomasu, a neki imaju i struju. Austrijski menadžer hrvatskog podrijetla Zvonimir Preveden jednom je zgodom ispričao kako se turisti dive njihovim šumama. Oni misle da ih čistimo za njih kao što se uređuju i parkovi, a ne znaju da se one pročišćavaju i koriste za bioenergiju. Za primjere Preveden je naveo grad Lienz u istočnom Tirolu koji se grije na biomasu i ima dvije kogeneracije (proizvodnja topline i struje na biomasu) koje rade cijele godine. Spomenuo je i općinu Preddvor u Sloveniji koja je uvela kompletno grijanje na šumsku biomasu koje je financirano iz fondova EU. U Austriji se inače s promocijom uporabe peleta počelo od sredine devedesetih i danas se godišnje potroši oko 720.000 tona, od čega 420.000 tona u kućanstvima, a 300.000 tona u industrijske svrhe (u velikim kotlovnicama za proizvodnju toplinske i električne energije). Instalirani proizvodni kapaciteti Austrije su 1,1 milijun tona, tvrdi Marijan Kavran, direktor Drvnoga klastera. Nadalje, Kavran podsjeća kako je 2006. u Europi bila rekordna u prodaji peleta i peći na pelete zbog plinske krize i oscilacija u cijenama fosilnih goriva. U Sloveniji ima oko 130 velikih potrošača peleta, a u Italiji postoji oko 700.000 kućanstava koja se griju na pelete i godišnje se tamo proda od 90.000 do 100.000 novih peći. I u Češkoj je također, navodi Kavran, u porastu uporaba peleta, a država kroz sustav potpora pridonosi stvaranju unutarnjeg tržišta. Potpore se financiraju iz prikupljene naknade od zagađivača koji ispuštaju prevelike količine Co2 u atmosferu.

Poticaji za male peći
Za usporedbu, u Hrvatskoj već nekoliko godina nadležna ministarstva najavljuju kako će se poticati ugradnja malih peći na drvnu biomasu za grijanje i potrošnju tople vode u kućanstvima. Zatim obećavaju da će se izgrađivati sustavi područnoga grijanja na drvnu biomasu u većim zgradama i manjim naseljima te da će poticati modernizaciju industrijskih kotlovnica na drvni ostatak i šumsku biomasu. Nešto je i učinjeno tako da je do ove godine za iskorištenost šumske biomase i drvnog ostatka ukupno od države sufinancirano 167 projekata u visini od 73,4 milijuna kuna. Iako nismo kao Austrija, same Hrvatske šume bile su investitori u dva postrojenja za grijanje neindustrijskih potrošača, a tvrtka Kohlbach za koju radi Preveden isporučila je kotlove. Tako se u Ogulinu i Gospiću tamošnja uprava HŠ grije na taj način kao i nekoliko kuća i škole. Mnogi u Hrvatskoj o tome razmišljaju, pripremaju se i rade projekte, računajući također na povlačenje sredstava iz pretpristupnih fondova EU. To je zanimljivo naročito manjim naseljima koja se cijela mogu grijati na šumsku biomasu. Primjerice, općina Pokupsko već je daleko u pripremama gradnje toplane i mreže sustava grijanja što bi se financiralo u sklopu programa IPARD Europske unije.

Energetska strategija
Načelnik općine Božidar Škrinjarić potpisao je s Vinkom Mladineom, direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ugovor o sufinanciranju prema kojem općina dobiva 1,38 milijuna kuna, dok bi se od EU povuklo oko 5,5 milijuna kuna. To je u općini najopsežniji projekt u energetici. Prema strategiji energetskog razvitka Hrvatske, do 2020. godine predviđeno je znatno korištenje obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, odnosno do tada elektrane na biomasu trebaju proizvoditi 85 MW instalirane snage. Međutim, mnogi smatraju da šira javnost još nije dovoljno upoznata s potencijalima, prednostima i mogućnostima korištenja obnovljivih izvora energije, a poznavanje sustava grijanja na pelete je gotovo zanemarivo. U drvnoprerađivačkoj industriji tek desetak tvrtki proizvodi pelete i uglavnom ih izvozi jer ih ovdje nema tko kupiti iako one kao energent imaju niz prednosti u odnosu na fosilna goriva. U sklopu ulaganja u obnovljive izvore energije Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira proizvodnju peleta kao energetski učinkovitog i ekološki prihvatljivog proizvoda i do sada je prihvatio četiri takva projekta za koje je odobrio sredstva u visini 5,44 milijuna kuna, izjavila je Ivana Buchwald-Ružić, viša stručna suradnica u Fondu. Ona kaže da će realizacija tih projekata osigurati ukupnu godišnju proizvodnju od 100.000 tona peleta. Sada se na području Hrvatske proizvodi oko 150.000 tona peleta godišnje. Sredstva iz Fonda su dodijeljena Finvestcorpu iz Čabra za sufinanciranje kamata u projektu “Pokretanje proizvodnje peleta”, zatim tvrtki Šišarka iz Županje dan je zajam za opremanje novoga proizvodnog prostora za proizvodnju peleta. Energy pellets iz Delnica isto je dobio sredstva za subvenciju kamata za gradnju pogona za proizvodnju drvenog peleta, a tvrtki Gamauf iz Poljana odobren je zajam. U Fondu, međutim, naglašavaju kako se u prihvaćanju projekata za proizvodnju peleta posebice zahtijeva da proizvođači peleta dio proizvoda stave na hrvatsko tržište jer bi u protivnom Fond ulagao u obnovljive izvore koji će se koristiti isključivo u inozemstvu. Osim toga Fond ulaže i sredstva za poticanje tehnologija koje će koristiti pelete kao energent.

Distribucijski sustav
Da bi tržište peleta funkcioniralo, potrebno je uspostaviti distribucijski sustav jer kupci svakako žele jeftinije grijanje, a ono na pelete je do 40% jeftinije u odnosu na klasično grijanje, tvrdi Kavran. Smatra da je potrebna i dobra logistika po sistemu ključ u ruke, što znači isporuka peleta kamionima cisternama u dvorište, odnosno isporuka u spremnik. Preduvjet je da sve bude pouzdano i tehnički solidno izvedeno. Šumarski fakultet u Zagrebu već sada može raditi ispitivanja kvalitete peleta, a predlaže se da se peleti označavaju markicom, čime će se jamčiti kvaliteta. Drvni klaster je, taumači nadalje, dobio prijedlog austrijskih partnera koji su već organizirali distribuciju peleta u Štajerskoj i Sloveniji. Oni predlažu hrvatskim proizvođačima peleta da se udruže i zajednički organiziraju logistiku, skladištenje i distribuciju.

Zdravko Žuža

Direktor jednog od najvećih proizvođača peleta ViševicaKomp i predsjednik Odbora za biomasu HGK je rekao:
“Nemamo lobija pa se u energetskim strategijama ne spominje drvna biomasa i drveni pelet. Nažalost, neki političari rekli su na konferenciji u Vukovaru 2008. godine kako će se podržati veće korištenje peleta i sličnih obnovljivih izvora energije, ali to je izostalo. Svaki od proizvođača se samostalno bori za tržište i ViševicaKomp izravno opskrbljuje peletima tri velika kupca u Trstu, a sigurno bi bilo povoljnije imati kupce negdje bliže. Također se negdje umjesto kotlova na loživo ulje ponovno ugrađuju kotlovi na fosilna goriva jer projektanti nisu upućeni je li potrebno ishodovati lokacijske dozvole za kotlove na pelet”

U Austriji se danas godišnje potroši oko 720.000 tona peleta
Marijan Kavran,direktor Drvnoga klastera

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Razvojna strategija

Nova faza elektrifikacije i inteligentne vožnje usmjerena je na europske ceste

Proizvođači koje sufinanciramo moraju dio peleta staviti na hrvatsko tržište
Vinko Mladineo, Fond za energetsku učinkovitost