Tri ključna energetska izazova stoje pred državama i energetskim kompanijama jugoistočne Europe. Prvi od njih je pokrivanje negativne energetske bilance i investicije u nova energetska postrojenja i infrastrukturu. Drugi izazov je transformacija energetskih kompanija, a treći uspostavljanje regionalne suradnje te iskorištavanje međusobnih sinergija.

Razina potrošnje
Zaključak je to analize koju je o budućnosti hrvatske energetike dala konzultantska kuća A.T. Kearney koja u svom portfelju ima kompanije poput RWE, ČEZ, E.ON., EDF France i drugi. “Slijedeći usku povezanost rasta BDP-a s rastom potrošnje energije možemo konstatirati da će države jugoistočne Europe u razdoblju od sljedećih 15 do 20 godina dostići sadašnju razinu BDP-a zemalja Europske unije. U sličnom razdoblju dostići će i razinu potrošnje energije u EU. Vodeće zemlje regije po rastu BDP-a, kao i po rastu potrošnje energije, su Slovenija, Hrvatska, Bugarska i Rumunjska. No energetski kapaciteti tih zemalja nisu dovoljni da pokrivaju potrošnju te je regija suočena s energetskim deficitom od 10 TWh. Rumunjska, Kosovo i Bugarska jedine su tri države regije koji su perspektivni izvoznici, sve ostale zemlje, pa tako i Hrvatska, ovise o uvozu energije” kazao je Branko Žibret, partner u A.T. Kearneyu. Iako se prijedlog hrvatske energetske strategije u velikoj mjeri bazira na plinu, bilo iz vlastite proizvodnje bilo iz uvoza, detaljna strategija nije potvrđena. Još uvijek su otvorena pitanja lokacije LNG terminala te dionice plinovoda Nabucco i Južni tok.

Predstojeća privatizacija
Analitičari A. T. Kearneya smatraju da je izazov hrvatske energetike regionalna suradnja, jer su energetska tržišta JI Europe mala i uglavnom u deficitu. Tu kao prednost vidi energetsku sinergiju i investicije u transport plina. “S jedne strane treba izbjeći situaciju deficita plina koja se ove godine pojavila zbog ukrajinske krize. Hrvatska energetska poduzeća moraju biti konkurentno osposobljena kako bi bili ravnopravni igrači u privatizaciji” zaključuje Branko Žibert. Ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Goran Granić smatra da će glavni faktori biti sigurnost opskrbe, smanjenje rizika i razvoj, ali da će rezultat svega biti povećanje cijene energije od 100 do 200 posto.

Strategija

Novi poslovni model
“Hrvatska je dobrim dijelom izbjegla ubrzanu privatizaciju koju su provele Rumunjska i Bugarska. Tržište se postepeno liberalizira, uspostavljen je formalni okvir s regulativnim tijelima i strategija je u zaključnoj fazi, ali predstoji restrukturiranje. To uključuje postavljanje novih poslovnih modela, povećanje produktivnosti, niže troškove, internacionalizaciju i privatizaciju. Kompanije moraju ravnopravno sudjelovati na međunarodnom tržištu” objašnjava Žibert.