Globalne cijene hrane u prosincu su dosegnule novi rekord koji je posljednji put bio zabilježen u lipnju 2008. godine. Glavni razlog je skok cijena uljarica, mesa i šećera čija je cijena nedavno rasla najviše u posljednjih trideset godina.

Povijesne visine
UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) poručuje da bi se trend poskupljenja mogao nastaviti i ove godine ako ne dođe do bitnijeg povećanja proizvodnje žitarica u svijetu. Indeks 55 stočarskih i poljoprivrednih proizvoda koji izračunava FAO za prosinac je rastao gotovo 4,2 posto u odnosu na studeni, skočivši na povijesnu razinu od 214,7 bodova. Taj indeks FAO izračunava prema veleprodajnoj cijeni žita, kukuruza, riže, uljarica, mliječnih proizvoda, šećera, mesa. UN-ova agencija predviđa da će u ovoj godini proizvodnja žitarica morati porasti barem 2 posto ako se želi izbjeći nestašica i glad u najsiromašnijim državama. Dok je cijena šećera u 2010. rasla treću godinu zaredom, kukuruz je na burzi u Chicagu u prosincu poskupio najviše u četiri godine. FAO-ov indeks cijena šećera u prosincu je dosegnuo 398,4 boda nakon što je u studenom imao vrijednost 373,4 boda. Indeks cijena mesa se povećao sa 141,5 na 142,2 boda. Lanjske godine je cijena kukuruza na burzi u Chicagu skočila čak 52 posto zbog bojazni od suša u Argentini. Prirodne katastrofe i sve veća potražnja za kukuruzom doveli su do lanjske rekordne cijene te žitarice na svjetskom tržištu. Na poljoprivrednoj burzi u Chicagu kukuruz je sredinom listopada ostvario rast cijene od 8,5 posto, zabilježivši najviši dnevni rast još od 1973. godine. Analitičari procjenjuju da glavni razlog za rast cijene žitarica leži u sve većoj potrošnji na tržištima poput Kine i Indije kao i jačanju tržišta etanola, u prvome redu u SAD-u. Pogotovo uzme li se u obzir da gotovo polovica svjetske proizvodnje kukuruza ide za stočnu prehranu, a sve se više koristi i za etanol. U Hrvatskoj je kukuruz glavna žitarica za prehranu stoke, a proizvodnja etanola ne utječe znatno na njegovu cijenu. Prema posljednjim podacima za studeni prošle godine, koje je objavio Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi (Tisup) koji djeluje pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, prosječna cijena kukuruza u Hrvatskoj ostala je nepromijenjena u odnosu na listopad na 1,16 kuna za kilogram, no usporedivši s rujnom 2009. cijena je rasla 66 posto.

Stabilne cijene
U prvoj polovici prošle godine održavala se na prosječnih 0,84 kuna za kilogram. Relativno nagli rast cijena u lipnju koji je zahvatio globalno tržište, poručuju u Tisupu, kulminirao je u kolovozu s najvišom prosječnom cijenom od 1,32 kune za kilogram. U Hrvatskoj je cijena soje ostala na istoj razini u studenome u odnosu na listopad po 2,31 kunu za kilogram. Prosječna cijena pšenice za studeni rasla je 9 posto u odnosu na listopad i iznosila 1,39 kuna za kilogram. U odnosu na studeni 2009. cijena je bila viša za 96 posto.

Rast

Abbasianove prognoze
Abdolreza Abbassian, FAO-ov stručnjak za žitarice, smatra da će proizvodnja žita, pa tako i kukuruza, morati svake godine biti rekordna jer ćemo inače biti u problemima. Prema podacima FAO-a, u svijetu se godišnje proizvede više od 785 milijuna tona kukuruza. Najveći proizvođač je SAD sa 332 milijuna tona.