Više od petine ispitanih građana (22%) planira na božićne i novogodišnje poklone potrošiti više od 500 kuna, dok ih s druge strane 10% neće potrošiti niti kune, otkrili su svojedobno istraživači GfK. Oni koji planiraju poklanjati odlučuju se ponajprije za slatkiše (14%), zatim parfeme i kozmetiku (13%), odjeću i obuću (11%), slikovnice i igračke (8%) te male ukrasne predmete (5%). Knjige kao poklon tek su na šestom mjestu i njih planira kupiti 4 % ispitanih, uglavnom visoko obrazovanih. GfK je samo jednom i to prije godinu dana proveo ovo istraživanje jer smatraju da je teško utvrditi što se u prosincu kupuje kao poklon, a što je dio potrošačke groznice uobičajene za blagdane kada se ionako troši prekomjerno. Osim poklona više se kupuju i hrana, odjeća, obuća, troši na putovanja isl. Za ukupnu maloprodaju taj je mjesec ionako najjači za razliku od ostalih u godini koji u prosjeku imaju promet od oko 8 milijardi kuna. Primjerice, u Sparu vele da je prosinac od prosjeka jači između 30 i 50 posto, dok u lancu Hipermarketi Coop d.o.o. taj je mjesec jači oko 20% u odnosu na prosjek prometa ostalih mjeseci. Siječanjski promet slabiji je od prosjeka samo nešto više od 1% u Hipermarketima Coop. Kao blagdanske popuste, odnosno pogodnosti, uz široku ponudu proizvoda u okviru promocije objavljenih u letku “Sretni blagdani” i istoimenom katalogu igračaka, hipermarketi ističu akciju “duplih bodova” za vlasnike Ipercard kartice, a posebne pogodnosti, kažu, predviđene su i kada je riječ o načinu plaćanja za vrijeme blagdana u vidu obročnog plaćanja bez troškova i kamata za American express i Diners club. Istraživanja pokazuju da trgovina na malo robama široke potrošnje u novim članicama EU ulazi u fazu zasićenja i dobavljači sa trgovcima, ako i dalje žele postizati uspjeh, moraju znati mnogo više o potrošaču pa i predviđati buduća kretanja i ponašanja. Hrvatska nije u uniji, ali trgovci očito znaju kako s potrošačima.

Hrvatsko maloprodajno tržište jedno je od dinamičnijih sektora i maloprodaja bilježi konsolidaciju uz rastući značaj vodećih trgovačkih lanaca. Iako segment malih trgovina čini još respektabilnih 38% maloprodaje, snaga ovog kanala opada. Vodećih deset trgovaca danas ima udio veći od 60% dok je prije pet, šest godina vodećih deset bilo zaslužno tek za nešto više od četvrtine tržišta. Prvih pet lanaca čine gotovo polovicu tržišta maloprodaje s Konzumom na vodećoj poziciji. Dolazak prije godinu dana Lidla, diskontnih trgovina koje inače remete odnose snaga u drugim državama, nije utjecao i ovdje pa su i veliki i mali poduzetnici uspjeli zadržati i čak povećati svoj promet. Dapače, mjesta ima još jer prema analizama HGK površina pod trgovačkim centrima u mnogim europskim zemljama još je znatno veća od one u nas, a po ovim kvadratima navodno su siromašniji samo Bugari i Rumunji. Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca HOK-a kaže da se jak discounter pojavio na našem tržištu prije 2000-te on bi vjerojatno ostvario značajan uspjeh, a možda i zauzeo vodeće mjesto. No, do 2006. kupci su već “odrasli”, prestali su biti fascinirani modernim trgovačkim formatima i postupcima i spoznali ograničenost dometa trgovačke politike orijentirane prvenstveno na robne marke i niske cijene. On kaže: “Iznenađujuće, ali je kvaliteta hrvatske trgovine uticala i na društvenu svijest kupaca koji ju sve više preferiraju, a znamo za primjere drugih zemalja gdje je bilo obratno. Nimalo ne podcjenjujući snagu Lidla koji možda ima moći, mislim da on malom trgovcu ne predstavlja posebnu, nego standardnu konkurenciju.” Ugovor o Plusmarket – partnerstvu potpisan između HOK-a i Konzuma predviđa i mjere potpore kod posebne ugroženosti nekog partnera. No, cijene sigurno nisu oružje u borbi protiv discountera, kaže Vukelić, ali jest uređenje objekta, unaprjeđenje asortimana, edukacija osoblja, omogućavanje plaćanja karticama itd., a sve to jesu elementi partnerstva. Preduvjet za opstanak onih koji neće biti partneri jest, prije svega, “zlatna pozicija” što znači ili lokacija između tri nebodera ili u mjestu koje nema premalo niti previše stanovnika isl. Ceh trgovine HOK-a na proljeće 2008. planira promovirati svoje sekcije, primjerice za trgovce tehničkom robom i bijelom tehnikom, tekstilce, cvjećare i trgovce na tržnicama i sl. kao i njihove moguće partnere po uzoru na Plusmarket.

Zakonodavstvo

Boris Vukelić vjeruje da će u 2008. moći pozdraviti donošenje novog Zakona o trgovini i početak rada na njegovim izmjenama i dopunama, jer propulzivna djelatnost ne trpi višegodišnje zavlačenje. Dodaje da smo u 2007. dobili vrlo dobar Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o prometu nekretnina i odlične prve efekte Hitroreza. Ozbiljno će veli uz podršku obrtničke komore poraditi na nizu pojedinačnih problema, nakon što vlast za iduće četiri godine bude napokon formirana. Napokon, Vukelić je siguran da će do proljeća 2008. moći reći kako su u projektu Plusmarket angažirali sve snage vodećih domaćih proizvođača.