Hrvatska elektroprivreda odbija potpisati koncesijski ugovor o korištenju vode iz Buškog jezera za proizvodnju struje, potvrđeno je Poslovnom dnevniku u Vladi Hercegbosanske županije. Naknada koju HEP plaća općinama Livno i Tomislav Grad za korištenje Buškog jezera je sramotno mala, ističu iz Vlade. “Godišnja prosječna čista dobit HEP-a od Buškog jezera iznosi između 55 i 65 milijuna KM, jer tu je vezano pet hidrocentrala u cetinskom sljevu. HEP općini Tomislavgrad na ime naknade plaća 1,2 milijuna KM, a općini Livno manje od 400.000 KM godišnje. HEP je u zadnjih 38 godina ostvario dobit od milijardu i pol dolara na Buškom jezeru, a dvije općine, Tomislavgrad i Livno, za tih 38 godina nisu imale zaradu ni 40 milijuna maraka od toga, kazao je zastupnik u Federalnom parlamentu Ante Čolak za poslovni portal Biznis.ba.

Mizerna naknada
Čolak je optužio predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića da je, kako je rekao, u talu s HEP, jer o svemu šuti, ali i predsjednika HDZ 1990. Božu Ljubića da “sudjeluje u svemu tome”, jer nije došao na okrugli stol o energetici koji je održan prošlog tjedna u Rami i jasno rekao o čemu se tu radi. Iz HDZ BiH na ove optužbe nisu reagirali, dok su u HDZ 1990. kazali kako su optužbe na račun Ljubića potpuno neutemeljene. “Predsjednik Ljubić taj dan je bio na službenom putu, a osim toga to nije bio nikakav okrugli stol o energetici, već promidžbeni skup HDZ BiH”, izjavio je glavni tajnik HDZ 1990. Josip Merdžo. U Hercegbosanskoj županiji, u kojoj je na vlasti HDZ 1990., slažu se s tvrdnjama zastupnika HSS-NHI Ante Čolaka kako je sadašnja naknada koju plaća HEP mizerna. Kažu kako je to svega 0,02 posto iznosa kojeg bi HEP trebao plaćati. Svi pokušaji da se Hrvatska elektroprivreda privoli da potpiše koncesijski ugovor, ističu u stranci, bili su bezuspješni. Na posljednjem sastanku, održanom prije mjesec dana, u Upravi HEP-a u Zagrebu, na kojem su uz premijera Hercegbosanske županije Nedjeljka Rimca sudjelovali županijski ministri energetike industrije i rudarstva te poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kao i načelnik Općine Livno, HEP-u je ponuđeno potpisivanje koncesijskog ugovora prema kojem bi za korištenje voda Buškog jezera plaćao godišnju naknadu od 20 milijuna KM. “Predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak ne samo da je odbio tu ponudu već se prema našem izaslanstvu ponio drsko i omalovažavajuće”, izjavio je za Poslovni dnevnik pomoćnik ministra energetike Mate Šiško. On je precizirao kako se u HEP-u pozivaju na ugovor koji su prije pet godina potpisali s tadašnjim načelnicima općina Livno i Tomislav Grad Prkom i Barunom u kojima je definirana naknada koju HEP sada plaća. “Još tada se na predizbornim skupovima govorilo o određenim talovima HDZ BiH s HEP-om”, kazao je Šiško. Prema tvrdnjama naših sugovornika, neki ministri u Vladi Hrvatske, posebice ministar financija Ivan Šuker, pokazuju spremnost da se riješi ovaj problem, ali HEP to odbija. Ističu kako će nastaviti pritisak sve dok se pitanje korištenja voda iz Buškog jezera ne riješi na zadovoljavajući način.

Zaobilaženje zakona
Zastupnik u Federalnom parlamentu Ante Čolak kaže kako su, bez obzira na ugovor HEP-a s općinama Livno i Tomislav Grad, svi ugovori zaključeni prije 1992. još važeći, te da je ovo problem države, jer HEP nema licenciju Federalne regulatorne agencije za energiju (FERK). Ističe i kako HEP nema vodoprivrednu dozvolu nadležnih organa u BiH za korištenje hidroakumulacije Buško jezero, a ni poduzeće u Podgradini, na području općine Livno, nije registrirano u skladu sa zakonima u BiH. “Napominjem, sve se to radi mimo važećeg ugovora o sukcesiji bivše Jugoslavije, koji obuhvaća sve ugovore potpisane do 31. prosinca 1991. godine”, izjavio je Čolak. U Vladi hercegbosanske županije razočarani su što je HEP odbio financirati izgradnju retencije Čaprazalije, projekta vrijednog 40 milijuna KM. Radi se o akumulaciji koja bi omogućila povećanje proizvodnje struje, ali i navodnjavanje Livanjskog polja. Iz HEP-a u nedjelju nismo dobili odgovor na postavljena pitanja o naknadi koja se plaća za korištenje vode.