Hrvatska elektroprivreda (HEP) će do 2019. u revitalizaciju hidroelektrana uložiti ukupno oko 2,1 milijardu kuna, što je velika prilika i za angažman hrvatske industrije, najavili su u petak čelnici HEP-a na obilježavanju 30. obljetnice puštanja u pogon reverzibilne hidroelektrane (RHE) Velebit u Muškovcima kod Obrovca.

HE Velebit je jedina reverzibilna hidroelektrana u elektroenergetskom sustavu Hrvatske, a u idućih pet godina HEP će u nju uložiti dodatnih 70 milijuna kuna, istaknuto je na prigodnoj svečanosti kojoj je bio nazočan i predsjednik Republike Ivo Josipović.

Predsjednik je pritom istaknuo da su pogoni hidroelektrane Velebit građeni po svjetskim standardima, da je riječ o hidroelektrani koja je i kada je građena, prije 30 godina, a i sada približno u vrhu svjetske tehnologije i usporediva je s najboljim i najvećim elektranama tog tipa.

Treba dati poticaja da se i ubuduće grade ovakve hidroelektrane jer one jačaju našu energetsku neovisnost, otvaraju prilike domaćoj industriji i lokalnom stanovništvu za zapošljavanje, kazao je Josipović.

"Ova hidroelektrana ima dobro iskustvo jer 30 godina njenog rada govori o 30 godina uspjeha u jednoj industriji koja je bila u stanju napraviti ovu hidroelektranu i mogla bi opet", rekao je Josipović.

Predsjednik uprave HEP-a Perica Jukić istaknuo je kako su prioriteti HEP-a izgradnja novih i obnova postojećih hidroenergetskih objekata.

Hrvatska, najviše zahvaljujući hidroelektranama, ima značajno veći udjel obnovljivih izvora u potrošnji energije od prosjeka EU, dapače, neke hidroelektrane, a posebno RHE Velebit omogućavaju prihvat promjenjivih obnovljivih izvora energije u sustav, prije svega vjetroelektrana, rekao je.

Ističe kako je stoga svima u interesu postojeće hidroelektrane što duže održavati u što boljem stanju, poboljšavati njihove performanse i povećavati im snagu.

"Zato smo pokrenuli ciklus revitalizacije i rekonstrukcije hidroelektrana vrijedan 3,6 milijarde kuna. Samo do 2019. godine u tu svrhu namjeravamo investirati 2,1 milijardu kuna", kazao je Jukić.

Iz HEP-a ističu kako RHE Velebit zahtijeva stalna ulaganja da bi zadržao iznimnu visoku raspoloživost pa je stoga u zadnjih deset godina u tu elektranu uloženo oko 150 milijuna kuna, a u sljedećih pet godina planirana su investicijska ulaganja od oko 70 milijuna kuna.

Direktor RHE Velebit Nikša Vrkić je istaknuo da je to najsloženiji hidroenergetski objekt u Hrvatskoj, a prilikom njenog obilaska predsjednik Josipović se spustio dizalom na dubinu od 50 metara u strojarnicu te hidroelektrane.

RHE Velebit puštena je u pogon 1984. godine i tada je bila jedna od najvećih reverzibilnih hidroelektrana u Europi.

Prosječna godišnja proizvodnja RHE Velebit je 430 gigavatsati (GWh) a prošle je godine ostvarila rekordnu proizvodnju od 641 GWh, što odgovara oko 3 posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj.

Osim proizvodnje električne energije, značaj RHE Velebit je mogućnost crpnog režima rada, odnosno "spremanja" (akumuliranja) viška električne energije proizvedene iz klasičnih elektrana na fosilna goriva (ugljen), a posljednjih godina i energije proizvedene iz vjetroelektrana. S obzirom na nestalni, promjenjivi karakter proizvodnje električne energije iz vjetra i sunca, kao i nižu potrošnju tijekom noći, RHE Velebit zapravo služi kao velika baterija za pohranu električne energije koja se potom plasira u sustav kada je to najpogodnije i najisplativije, napominju iz HEP-a.