“Želimo da brodogradilište jahti Heli u Puli postane draguljem među najsuvremenijim brodogradilištima u regiji pa i šire, a za to nam treba još vremena, bez obzira na to što smo sve bliže tom cilju”, rekao je predsjednik uprave Franz Stangl u povodu desete obljetnice tvrtke na “Otvorenim vratima Helija”.
Proteklog vikenda na prigodnoj svečanosti u hali brodogradilišta uručio je brojnim suradnicima prigodne darove.

Slobodna zona
Obitelj Stangl iz Degendorfa u Njemačkoj, koja je godinama ljetovala na hrvatskom Jadranu, sa svojim je hrvatskim prijateljima odlučila u Puli sagraditi za sebe modernu jahtu od 35 metara, koja je ispala ljepša i luksuznija od svih očekivanja. Nazvali su je Dat Helja po vlasnikovoj supruzi, a zaplovila je 1998. godine i danas je u najmu pod nazivom Galatea. To je vlasnicima dalo “vjetar u leđa” da se upuste u pulskoj slobodnoj zoni u gradnju brodogradilišta Heli – dviju hala od 3000 četvornih metara sa još 4000 četvornih metara otvorenog manipulativnog prostora, 200 metara privezišta za brodove, nabavu 200 tonske dizalice – lifta za podizanje i spuštanje brodova u more i druge opreme u što je uloženo desetak milijuna eura. Predsjednik uprave Franz Stangl uočio je brzo da je “hrvatski pomorski potencijal golem”. Njegovu jahtu od projekta do isplovljavanja iz pulske luke osmislili su i sagradili pulski brodograditelji, a glavni projektant bio je uljanikovac Nereo Zakinja. Heli je tvrtka koja je počela sa 30, a danas zapošljava 85 radnika, od čega deset inženjera. Osim predsjednika uprave i direktora financija, svi su iz Hrvatske. Sada je u Heliju na remontu 11 brodova, u jednoj hali dovršava se rekonstrukcija 27,5 metarske jedrilice Nordland za ruskog naručitelja, a u drugoj novogradnja, 50-metarska superluksuzna mega jahta Avangard za njemačkog naručitelja, za koju je primopredaja predviđena u svibnju 2007. godine. Projektirao ju je studio Mulder design, s čeličnim trupom i aluminijskim nadgrađem, a imat će čak i sletištem helikoptera ‡ heliodrom. Od početka rada u brodogradilištu je obavljeno dvjestotinjak dogradnji, nadogradnji i generalnih renoviranja brodova od 12 do 64 metra vlasnika iz Njemačke, Engleske, Švicarske, Austrije, Rusije, Italije, Nizozemske i SAD. “Dat Helja, naš prvijenac, zbog izvrsne opreme i tehnike koja je po kvaliteti u svjetskom vrhu, podigla je mnogo prašine među jahtašima na sajmu u Düsseldorfu kamo je dospjela i uz podršku Turističke zajednice Istarske županije, ali tada to nije značilo i veliku navalu naručitelja. U mondenom svijetu to nije dovoljno, cijeli jahting zasniva se na brendu brodograditelja. Tek nakon toga ‘igraju’ strogo poštivanje rokova, kvaliteta i cijena usklađena s proizvodom, a za sve to nama treba još desetak godina. Idemo korak po korak, želimo postati prepoznatljivo ime i stoga smo pomalo defenzivni prema naručiteljima”, ističe 36-godišnji direktor Helija d.d. Krešimir Lulić, koji je do prije dvije godine kao brodograđevni inženjer iskustvo stjecao u Viktoru Lencu.

Slavni projektanti
“Sada se želimo predstaviti na najpoznatijem svjetskom sajmu mega jahti, onih većih, od 30 do 120 metara, u Monaku. Ove godine kandidirali smo jedrilicu Nordland, još nismo sigurni hoćemo li uspjeti, ali iduću godine sigurno ide jahta Avangard. Od toga očekujemo značajan pomak prema poznatim graditeljima jahti, a krajnji nam je cilj pozicionirati se na tržištu jahti kao proizvođač koji može kontinuirano proizvoditi ‘nizozemsku kvalitetu’ jer Nizozemska je kolijevka jahtinga sa stogodišnjom tradicijom. Tada bismo godišnje gradili jednu jahtu od 30 do 50 metara, uz remont koji je naša kontinuirana orijentacija. U težnji k stvaranju brenda koristimo se i inozemnim uslugama, primjerice Avangard su kreirala zvučna projektantska imena Mulder design, odnosno Lazarini & Picherina, a radioničke radove projektirao pulski Catcon”, ističe direktor Lulić. Usput je opovrgao nedavna medijska nagađanja kako će u Heliju uskoro početi graditi šezdesetmetarsku jahtu za ruskog bogataša Abramoviča jer Heli za sada nema niti tehničkih uvjeta za tu dužinu brodova.