Industrija cementa je u proteklih nekoliko godina zabilježila pad i od 50 posto zbog smanjenih investicija u građevinarstvo. Kako u toj industriji vide aktualnu situaciju i gdje vide perspektivu za budući razvoj, razgovarali smo s Mariom Grasslom, predsjednikom uprave Holcima Hrvatska.

Kriza građevinske industrije zadnjih je nekoliko godina obilježila hrvatsko gospodarstvo. Kako se u tim okolnostima snašao Holcim?
Veliki pad potražnje za cementom i betonom tijekom 2009. godine i kasnije odrazio se i na poslovanje cementara. U odnosu na 2008., pad je iznosio 50 posto. Situaciju je dodatno zakomplicirala nelikvidnost zbog koje smo morali pooštriti našu poslovnu politiku i usmjeriti se na one tvrtke koje su mogle platiti naručeni materijal. Činjenica je da je unatoč krizi nije došlo do smanjenja našeg tržišnog udjela. Istovremeno smo 20-25 posto naše proizvodnje plasirali u izvoz, prvenstveno u Italiju.

Gdje vidite prostor za rast građevinskog sektora, a samim tim i bolje poslovanje Holcima?
Smatram da je održiva gradnja sektor koji će u narednom razdoblju doživjeti veliki rast. Energija je sve skuplja te će zahtjevi za kvalitetom i energetski učinkovitom gradnjom biti građevinski prioret. Holcim po tom pitanju može puno ponuditi. S druge strane tu je cestogradnja. Sve je više zemalja koje uviđaju prednost korištenja betona za gornju ploču svojih autocesta, a umjesto asfalta. Takve autoceste su kvalitetnije i vijek njihovog gornjeg sloja je i duži od 20 godina, a za razliku od asfalta koji se mora mijenjati i popravljati svakih nekoliko godina. U Austriji su gotovo sve autoceste betonske, a u Češkoj njih oko 70 posto. Značajan postotak takve gradnje prometnica imaju mnoge druge zemlje u Europi i svijetu te očekujemo da će se taj trend preliti i na Hrvatsku.

Gdje je danas Holcim u Hrvatskoj u odnosu na konkurenciju i koje su njegove prednosti?
Kao što sam već rekao, Holcim je u krizi zadržao svoj tržišni udio iako je došlo do pada ukupne industrije cementa. Hrvatska ima instaliranih kapaciteta za proizvodnju četiri milijuna cementa godišnje, dok na sam Holcim otpada oko milijun. Naša prednost je da smo dio velike međunarodne korporacije koja nam jamči najbolju svjetsku tehnologiju i poslovnu praksu, ali i financijsku stabilnost. Kako smo proteklih godina doživjeli značajan pad na domaćem tržištu, naša matična tvrtka iz Švicarske nam je “uskočila” s 20 milijuna eura pomoći. Taj novac nam je proslijeđen u obliku dokapitalizije te je naš temeljni kapital s 94 milijuna kuna povećan na 243,8 milijuna.

Koji su danas glavni izazovi koji stoje pred cementnom industrijom?
Činjenica je da se u svijetu osjeća sve veća potreba za građevinskim materijalom, posebno na tržištima Kine i Indije. S druge strane u Europi i Amerikama se pojavljuje problem prekapacitiranosti. Zatim, ekološki standardi su ono na čemu će se već danas, a posebno će to biti trend u budućnosti, temelji svaka industrija, pa tako i ona cementna. Karakteristika ove industrije je da u procesu proizvodnje klinkera ispušta znatne količine CO2 u atmosferu. Emisija stakleničkih plinova može se smanjiti uporabom zamjenskih goriva u procesu proizvodnje klinkera. S druge strane se pokušava napraviti kvalitetniji cement s manjim udjelom klinkera i to je najefikasnija mjera za smanjenje smanjenje CO2. Konkretno, uobičajeno je da tijekom proizvodnje tone klinekra nastane oko 1000 kg CO2, a na ovaj način moguće je postići i rezultat od 750 kg CO2, pa i bolje. Dakle, glavni izazov budućnosti je inovativno odgovoriti na zahtjeve tržišta.

Koje su glavne razlike u poslovanju Holcima u Hrvatskoj dan i u vremenu prije 10 godina?
Naš dolazak u Hrvatsku se nadovezao na tradiciju proizvodnje cementare Koromačno dugu više desetljeća. Osim većeg opsega građevinskih radova u prethodnom razdoblju i tekućeg problema nelikvidnosti na tržištu, ono što možda najviše karakterizira tadašnje i današnje poslovanje je ulazak u segmentu agregata i betona, što nam omogućuje da kupcima pružimo bolju uslugu.

Ulazak na EU tržište

Hoće li ulazak Hrvatske u EU naredne godine donijeti neke promjene u vašem poslovanju?
Za nas ništa, jer već odavno poslujemo prema tim standardima. Naime, već 20 godina izvozimo cement u Italiju, po standardima EU. S druge strane mi smo dio međunarodne korporacije te je naše poslovanje od samog početka naše prisutnosti u Hrvatskoj uređeno po najvišim korporativnim standardima. Činjenica je da nekih većih ograničenja za izvoz ili uvoz cementa nema ni sada. Kako sam cement i beton nisu baš izvozni proizvodi zbog njihove relativno niske cijene i skupog transporta, ne očekujem da ćemo ostvariti značajne izvozne pomake. Isto tako, nije za očekivati da će netko puno više uvesti.Može se dogoditi da na zajedničkom EU tržištu imamo isporuku cementa ili betona u pograničnim područjima zato što je naša betonara s hrvatske strane bliže gradilištu od one u npr. Sloveniji. S druge strane, primjer zemalja poput Slovačke, Slovenije, Mađarske i Češke pokazuje da je ulaskom u EU došlo do većeg interesa investitora u svim sektorima i rasta građevinskih investicija za dvadesetak posto.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju