EN DE

Grad traži reviziju poslovanja porečko-bečkog Adriaplusa

Autor: Konstanca Mitrović
20. veljača 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Stao je projekt sanacije deponija Košambra je izgubljeno i 11 milijuna kuna koje bi dao Fond za zaštitu okoliša

POREČ – Poreč je još 2002. imao projekt koji je trebao omogućiti uvjete za daljnje dugoročno korištenje iste lokacije deponija, i to s koncepcijom reduciranja volumena postojećeg odlagališta otpada Košambra. Koncepcija je predstavljena dvomjesečnim oglednim saniranjem odlagališta kada je postojeći volumen od 16.000 smanjen na 8000 kubika otpada.
Pritom se organski otpad dobiven mehaničko-biološkom obradom mogao i ponovno koristiti, primjerice kao kompost u parkovima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Gotovo DO 2008.
Ali, projekt težak 63 milijuna kuna, a za kojeg su studiju izradili bečki stručnjaci te je trebao biti dovršen do 2008., već dugo stoji na mrtvoj točki. U međuvremenu se na Košambru svakodnevno dovozi novi otpad pa je odlagalište koje je trebalo biti pilot projekt zbrinjavanja otpada po europskim standardima danas ekološka prijetnja.
Za realizaciju je projekta 2002. osnovano trgovačko društvo Adriaplus d.o.o. čiji su osnivači sa 51 posto Grad Poreč i sa 49 posto bečki konzorcij. U bečkom dijelu 34 posto društvo ima Aquaplus, u djelomičnom vlasništvu Grada Beča, te 15 posto tvrtka Hinteregger & Söhne Bauges. Namjera je bila da se pod patronatom oba grada poboljša zbrinjavanje otpada i otpadnih voda na području Poreča i okolnih općina na dobrobit građana i u korist jačanja turizma. Projekt se trebao financirati putem nepovratnih sredstava iz EU, preusmjeravanjem pristojbi za otpad te uvođenjem ekološke takse.
U kolovozu 2002. potpisan je Ugovor o suradnji prema kojem su Ausrtrijanci bili spremni za davanje potrebnih garancija, a Adriaplus se obvezalo da će do 2008. završiti građevinske radove i nakon rada od 25 godina sva postrojenja predati u vlasništvo Gradu Poreču.
Ali Ugovor o pružanju usluga potpisan u svibnju 2005., koji predviđa prijenos odlaganja otpada iz nadležnosti Grada i Usluge na Adriaplus, pri čemu su Grad i Usluga trebali dati suglasnosti za upis u zemljišne knjige i u katastar prava nužnih za korištenje i upravljanje odlagalištem Košambra, nikada nije realiziran. Budući da je projekt stao, izgubljeno je 10,7 milijuna kuna od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je sredinom srpnja 2004. godine Poreču odobrio ukupno 23 milijuna kuna nepovratnih sredstava za projekt sanacije deponije Košambra, uz uvjet da Grad osigura 34,8 milijuna kuna.
U međuvremenu je otvoreno i pitanje treba li Košambru uopće sanirati ili je isplativije deponij zatvoriti budući da je novom državnom strategijom upravljanja komunalnim otpadom predviđeno po jedno odlagalište za svaku županiju.

POREČ – Poreč je još 2002. imao projekt koji je trebao omogućiti uvjete za daljnje dugoročno korištenje iste lokacije deponija, i to s koncepcijom reduciranja volumena postojećeg odlagališta otpada Košambra. Koncepcija je predstavljena dvomjesečnim oglednim saniranjem odlagališta kada je postojeći volumen od 16.000 smanjen na 8000 kubika otpada.
Pritom se organski otpad dobiven mehaničko-biološkom obradom mogao i ponovno koristiti, primjerice kao kompost u parkovima.

Gotovo DO 2008.
Ali, projekt težak 63 milijuna kuna, a za kojeg su studiju izradili bečki stručnjaci te je trebao biti dovršen do 2008., već dugo stoji na mrtvoj točki. U međuvremenu se na Košambru svakodnevno dovozi novi otpad pa je odlagalište koje je trebalo biti pilot projekt zbrinjavanja otpada po europskim standardima danas ekološka prijetnja.
Za realizaciju je projekta 2002. osnovano trgovačko društvo Adriaplus d.o.o. čiji su osnivači sa 51 posto Grad Poreč i sa 49 posto bečki konzorcij. U bečkom dijelu 34 posto društvo ima Aquaplus, u djelomičnom vlasništvu Grada Beča, te 15 posto tvrtka Hinteregger & Söhne Bauges. Namjera je bila da se pod patronatom oba grada poboljša zbrinjavanje otpada i otpadnih voda na području Poreča i okolnih općina na dobrobit građana i u korist jačanja turizma. Projekt se trebao financirati putem nepovratnih sredstava iz EU, preusmjeravanjem pristojbi za otpad te uvođenjem ekološke takse.
U kolovozu 2002. potpisan je Ugovor o suradnji prema kojem su Ausrtrijanci bili spremni za davanje potrebnih garancija, a Adriaplus se obvezalo da će do 2008. završiti građevinske radove i nakon rada od 25 godina sva postrojenja predati u vlasništvo Gradu Poreču.
Ali Ugovor o pružanju usluga potpisan u svibnju 2005., koji predviđa prijenos odlaganja otpada iz nadležnosti Grada i Usluge na Adriaplus, pri čemu su Grad i Usluga trebali dati suglasnosti za upis u zemljišne knjige i u katastar prava nužnih za korištenje i upravljanje odlagalištem Košambra, nikada nije realiziran. Budući da je projekt stao, izgubljeno je 10,7 milijuna kuna od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je sredinom srpnja 2004. godine Poreču odobrio ukupno 23 milijuna kuna nepovratnih sredstava za projekt sanacije deponije Košambra, uz uvjet da Grad osigura 34,8 milijuna kuna.
U međuvremenu je otvoreno i pitanje treba li Košambru uopće sanirati ili je isplativije deponij zatvoriti budući da je novom državnom strategijom upravljanja komunalnim otpadom predviđeno po jedno odlagalište za svaku županiju.

Preispitati rad
Adriaplus ima oko četiri milijuna kuna nepodmirenih dugova, a kako je ocijenio novi Nadzorni odbor na čelu s gradonačelnikom Edijem Štifanićem, učinkovitost tvrtke je između ostaloga upitna i zbog previše rukovodećeg kadra pa troškovi uprave rastu iako tvrtka “stoji na mjestu”. Rekao je i da bečki partner ne doznačuje novac.
Odlukom Poglavarstva i Gradskog vijeća, za porečko-bečku tvrtku izvršit će se revizija poslovanja po ovlaštenom revizoru. Problemi tvrtke pokušat će se sporazumno riješiti s austrijskim partnerima, odnosno preispitat će se dosadašnji rad, kao i doprinos svakog partnera, a osim razgovora o operativnim troškovima, tražit će se i mogućnost smanjenja broja članova Uprave i prokurista. U slučaju da se ne nađe zajednički jezik, prema sporazumu gospodarskih komora Hrvatske i Austrije, eventualni spor će se rješavati arbitražom.

Autor: Konstanca Mitrović
20. veljača 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close