Naše nekretninsko tržište u puno segmenata zaostaje za onima u središnjoj Europi, a kriza je samo dodatno istaknula i pokazala sve njegove nedostatke. Dobra strana toga je da se na neki način situacija “iščistila”, no djeluje kao da je pravi oporavak svjetlosnim godinama daleko. Sylvia Gansser-Potts, direktorica EBRD-a za imovinu i turizam, ističe da su žrtve neizbježne, ali da je perspektiva ipak bolja nego što se čini na prvi pogled. Iako je makroekonomska situacija u središnjoj Europi teška, ohrabruje to što se ipak vraća interes ulagača.

Kakvi su, prema vašem mišljenju, izgledi za sektor nekretnina u Hrvatskoj i šire u regiji?
Ako promatramo srednjoročni i dugoročni razvoj, uglavnom s optimizmom gledam na sektor nekretnina u Hrvatskoj i u regiji Balkana. Sektor nekretnina u Hrvatskoj zaostaje za sektorima u središnjoj Europi i nastavit će privlačiti ulagače, naročito kako se država bude približavala članstvu u Europskoj uniji. Kako bi ostvarila svoj puni potencijal, jasno je da se mnogo toga treba učiniti kako bi se razvio moderan, profesionalan i stabilan sektor nekretnina koji odgovara potrebama institucionalnih ulagača. Stoga će ulaganja u ljudske potencijale i domaće institucije biti od ključne važnosti za dugoročan razvoj sektora. Osim dugoročne perspektive, postoje izazovi s kojima se treba suočiti u bliskoj budućnosti. U pojedinim su podsektorima i dijelovima regije smanjeni ili u potpunosti uklonjeni nedostaci u ponudi i potražnji. Zagreb i druge regionalne metropole bilježe snažan rast nekretnina u posljednjih nekoliko godina, a dijelom je za to zaslužan agresivan pristup financiranju. Tek treba vidjeti kako će takvi projekti poslovati u budućnosti, a možda se pokaže da pojedini od njih nisu održivi. Potrebno je dosta vremena da se tržište uravnoteži, a žrtve su neizbježne jer nije uvijek lako prepoznati probleme prevelike ponude ili cijena. U tom će smislu upravljanje rizicima komercijalnih banaka u Hrvatskoj i regiji biti iznimno bitne jer će njihove aktivnosti u budućnosti odrediti razvoj sektora.

Smatrate li da je kriza na tržištu nekretnina u Europi konačno došla kraju i treba li strahovati da će se pad tržišta koji se dogodio prije dvije godine ponoviti?
Postoje snažne naznake koje govore da je najgore prošlo te da se komercijalni sektor nekretnina oporavlja, ponajviše u naprednim državama zapadne Europe, ali i u određenim zemljama središnje i istočne Europe. Poljska, na primjer, uživa velik interes stranih ulagača. Iako je makroekonomska situacija u jugoistočnoj Europi i dalje teška, vjerujem da se sektor nekretnina kreće prema boljitku i sretna sam što se sama mogu uvjeriti da ponovno jača interes lokalnih i međunarodnih ulagača. Profil, ponašanje i očekivanja ulagača se mijenjaju te sada možemo uočiti zrele i profesionalne ulagače koji su nešto konzervativniji i traže dugoročne, održive projekte. I dalje ima ulagača s nerealnim projektima i očekivanjima, no, općenito, glavni ulagači u sektoru sada su ipak mnogo razumniji pri svojim investicijskim odlukama. To vrijedi i za banke koje su postale konzervativnije, pojačano upravljaju rizikom i pomnije procjenjuju sklapanje posla s komercijalnog, financijskog i pravnog stajališta. Vjerujem da smo nakon razdoblja neumjerenosti ušli u razdoblje razuma, a za oporavak od bolne dvogodišnje krize bit će potrebne godine. U sljedećih nekoliko godina stoga možemo očekivati oprezno, razumno i umjereno ulaganje. Ne vjerujem da će se kriza koju smo nedavno doživjeli ponoviti u srednjoročnoj budućnosti, no ciklusi uspona i pada tržišta nekretnina neizbježni su i prirodni.

Koja bi vrsta projekta na području nekretnina bila najunosnija u bliskoj budućnosti i hoće li Europska banka za obnovu i razvoj poduprijeti takve projekte?
EBRD sklon je projektima u različitim dijelovima sektora nekretnina u kojima i dalje ima fundamentalnih nedostataka između ponude i potražnje u tržišnoj tranziciji jer su takvi projekti ne samo unosni već su i u skladu s mandatom banke. Glavni kriterij je lokacija projekta, a ne profil projekta, zbog toga što se većina ulaganja slijeva u glavne gradove država u kojima Europska banka za obnovu i razvoj posluje. To je dovelo do eksplozije tržišta nekretnina u glavnim gradovima i povećalo jaz između metropola i regionalnih gradova. S jedne strane postoji golem potencijal za razvoj u regionalnim gradovima, no s druge strane takvi projekti uglavnom nose viši rizik. Da biste imali održiv i unosan projekt, važno je imati što niže troškove razvoja i na pravilan način pristupiti lokalnoj potražnji. Takve projekte Europska banka za obnovu i razvoj vrlo rado financira. Što se tiče različitih podsektora nekretnina i vrsta projekata, banka je kao glavni podsektor prepoznala logistiku i skladišta. Međutim, rado bismo razmotrili svaki potencijalni projekt koji ima razumne dugoročne planove i probali omogućiti financiranje. Jedna dodatna dimenzija koju posebno cijenimo jest energetska učinkovitost projekta, a u vezi s tim možemo pomoći ne samo financijski, nego i znanjem. To već danas postaje vrlo važan element isplativosti projekta.

Koje biste europske i balkanske zemlje odabrali kao najperspektivnije glede razvoja tržišta nekretnina i zašto?
Sektor nekretnina u Velikoj Britaniji teško je pogodila kriza već na samome početku, a odonda se izvrsno oporavio zahvaljujući stabilnom i vrlo razvijenom tržištu te relativno slaboj funti. Kao što sam prije spomenula, Poljska također privlači velik interes, no usmjeren prije svega na najkvalitetnije nekretnine. Balkanska je regija, nažalost, dosad privukla ograničen interes velikih međunarodnih ulagača ponajviše zbog toga što se smatra da regionalnim gospodarstvima vlada politički rizik. Zbog toga svi sudionici u regiji ovise jedni o drugima pa je time ovo područje i dalje prioritet Europske banke za obnovu i razvoj. Potrebe razvoja nekretnina su velike, naročito u Bosni i Hercegovini i u Makedoniji. Rado bismo financirali dobre projekte u tim državama, no čitava regija ima velik potencijal za razvoj tržišta nekretnina.

Koji su vaši glavni projekti u Hrvatskoj i tko su vam partneri?
EBRD nedavno je potpisao prva dva projekta gradnje maloprodajnih centara u Hrvatskoj – Avenue Mall u Osijeku u suradnji s poljskim GTC-om te City Center One u Splitu u suradnji s austrijskom tvrtkom Kaufmann i Hofmann. City Center One je nedavno otvoren, a otvaranje Avenue Malla planirano je za proljeće 2011. godine. Oba projekta odgovor su na rastuću potražnju za maloprodajnim objektima međunarodne kvalitete u regionalnim centrima Hrvatske i privući će kvalitetne maloprodajne zakupce na lokalna tržišta. Očekujemo da će se ti projekti pokazati kao uspješna ulaganja i pozitivan primjer za druge međunarodne ulagače, tj. da će djelovati kao poticaj za buduće razvojne aktivnosti strateških ulagača u drugim regionalnim centrima u Hrvatskoj te u čitavoj regiji. Također nam je bitno što ti projekti imaju visoke razvojne i operativne standarde koji bi trebali omogućiti visoku energetsku učinkovitost ovih trgovačkih centara i služiti kao primjer razvojnih i tehnologijskih standarda u regiji. Nastavit ćemo tražiti nove projekte u Hrvatskoj u svim podsektorima nekretnina kojima možemo pomoći u skladu s našim mandatom.

Ekološka i financijska održivost

Ima li EBRD planova ili projekata vezanih uz hrvatski turizam?
Europska banka za obnovu i razvoj vrlo je zainteresirana za razmatranje dobrih projekata u hrvatskom sektoru turizma. U proteklih nekoliko godina financirali smo više turističkih projekata u Hrvatskoj, kao što su Jadranski luksuzni hoteli u Dubrovniku i Rijeci te Jadranka Hoteli na Malom Lošinju. Kao što vam je poznato, kriza je znatno naštetila sektoru turizma, a mi blisko surađujemo s našim partnerima na prilagođavanju novoj tržišnoj okolini te u prepoznavanju i provođenju promjena koje su nužne kako bi održali i povećali konkurentnost. Ohrabruje nas napredak koji je dosad ostvaren, no ima još puno posla. Mi smo i dalje posvećeni potpori razvoja turističke industrije u Hrvatskoj i regiji koja mora biti ekološki i financijski održiva te aktivno tragamo za kvalitetnim projektima u svim segmentima turizma.

vrhunska prilika

Vrijedna lokacija uz Neretvu traži novog vlasnika, Grad Opuzen objavio natječaj

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe