Fondovi za gospodarsku suradnju razmatraju 83 projekta za ulaganje u posrnulo gospodarstvo. Jedan od njih, fond rizičnoga kapitala Nexus FGS, u Požgaj grupu investira 37 milijuna kuna. To je drugo najveće ovogodišnje ulaganje nakon dokapitalizacije Centar banke od 97 milijuna kuna.

Požgaj grupa jedan je od najvećih proizvođača parketa. Godišnji izvoz u Skandinaviju, Tursku, Emirate, države s područja bivšeg SSSR-a i druge zemlje vrijedi više od 100 milijuna kuna. Vlasnik grupe Zdravko Požgaj neprestano povećava prihode. Niz godina ulaže u nove tehnologije i širenje proizvodnje izvan matične tvrtke u Velikom Bukovcu kod Ludbrega gdje radi 300 ljudi. Ukupno ima 400 zaposlenika koji rade u Donjem Miholjcu te u zakupljenom pogonu u Drvnoj industriji Vrhovin. Na domaćem tržištu grupu je opterećivala nelikvidnost i nemogućnost naplate, što je otežavalo financijsko poslovanje i otplatu kredita.“Nismo više mogli podnositi neplaćanja, a u zamjenu su nam se nudile nekretnine koje se ne mogu prodati. Zato smo prodali jedan udio i s fondovima sklopili ugovor na pet godina. Trenutno povlačimo novac i kupujemo sirovine i ostale materijale”, kazuje Zdravko Požgaj za Poslovni dnevnik. “Drvna industrija je još daleko od izlaska iz krize, a 2012. će biti uistinu prijelomna godina – godina istine i suočavanja s nagomilanim teškoćama. Mnoge tvrtke će se od krize oporavljati sljedeća dva desetljeća”, pesimističan je u prognozama i Marijan Kavran, direktor Drvnoga klastera, koji smatra da je u ovim uvjetima neodrživa svaka proizvodnja, pa tako i prerada drva namijenjena domaćem tržištu.

Većina proizvođača okreće se izvozu, ali svi se žale na nedostatak nacionalne izvozne strategije, kaže Kavran. Osim toga poduzetnici i dalje moraju sami otvarati nova tržišta. Drvna industrija i dalje je industrija drugog ili trećeg reda iako je u posljednje vrijeme političari opet učestalo karakteriziraju kao “izvoznu perjanicu”, smatra Kavran. “Izmorena složenim i neizvjesnim postupcima javne nabave, pritisnuta kroničnim neplaćanjem, drvna industrija je prisiljena na izvoz – 65 posto prihoda dolazi iz inozemstva – pa možemo govoriti o djelomičnom odustajanju od poslova u javnoj nabavi. Time se velik dio prirodnog i logičnog prihoda od nekoliko milijardi kuna prepušta nelojalnoj konkurenciji”, tumači Kavran. Dodaje da će se drvoprerađivači boriti iz svih snaga da Hrvatske šume ne povećaju cijene sirovina, o čemu se govori od dolaska nove vlasti. Kavran smatra da nema tržišnih razloga za korekciju cijena sirovine jer se cijene nisu bitnije povećale ni u Europskoj uniji. Kavran podsjeća i kako su u međuvremenu propali brojni proizvođači u Italiji i Francuskoj, a u istočnoj Europi još se zbrajaju štete u sektoru.