U Opatiji se 14. i 15. lipnja održava Drvno-tehnološka konferencija u organizaciji Drvnog klastera, Centra za razvoj i marketing iz Zagreba te Hrvatske gospodarske komore. Tema skupa je kako osvojiti domaće tržište. Uoči konferencije razgovarali smo s Marinom Filipovićem, predsjednikom Uprave FinvestCorp.

Kako osvojiti tržište uz strane trgovačke lance. Što mislite o dolasku Ikee i Lutza?
Hrvatsko tržište je otvoreno i svatko tko je spreman platiti komunalne doprinose je slobodan doći. To treba vrijediti jednako za Ikeu, Lesninu i sve domaće trgovačke lance. Nije prihvatljivo kupiti poljoprivredno zemljište i pretvoriti ga za šoping centar. Ne vidim razloga da država daje potporu premještanju naplatnih kućica jer se i prije znalo za lokaciju. Uostalom, Ikea koja ima na računu 30 milijardi dolara dobiti, može to platiti. Pravila bi mogla biti drukčija samo ukoliko bi to bila proizvodnja a ne i trgovine.

Ikea će ipak koristiti nekim našim proizvođačima. Tvin za njih radi godinama.
Ono što je Tvin napravio kao naš najveći proizvođač namještaja je za pohvalu. Uspjeh je raditi za njih pod takvim uvjetima i toliko godina. Bit će možda samo još jedan ili dva proizvođača koji će moći raditi zbog njihovih uvjeta. Ako je Ikea zatvorila vlastite tvornice u Rumunjskoj i u Poljskoj, onda je teško vjerovati da ovdje postoji tvrtka koja je toliko efikasna u drvnom segmentu da im bude konkurentna.

Zašto se nitko, osim možda najvećeg trgovačkog lanca namještajem Prime nije približio Ikeinim standardima u asortimanu, dizajnu i posebice cijeni?
Ikea je rasla u kapitalnom okruženju 45 godina i uglavno definiranim poslovnim uzancima. Hrvatska je izašla iz rata s tvornicama koje su imale nisku akumulaciju i zastarijelu tehnologiju i ne čudi da nismo na njihovoj razini konkurentnosti. Nadalje, imamo problem dizajna, ali kako su naše tvrtke orjentirane na izvoz, njega često određuje kupac. Jako malo namještaja odlazi iz Hrvatske s vlastitim dizajnom. On ne mora biti uvijek ultra moderan, može biti i konzervativan ako se kupuje. Na ultramodernom dizajnu ne može živjeti 22.000 ljudi koliko ih danas radi u sektoru. Domaći dizajn treba razvijati, no trebali smo razviti i naš brend te više isticati slavonski hrast. Naše tvrtke jedva preživljavaju, a ozbiljnija kampanja za razvoj brenda košta strašno puno novaca.

Nije li na tragu brenda i Cro shop za koji se govorilo da će se smjestiti u Pevcu u Jankomiru. Prema posljednjim informacijama tamo dolazi austrijski Lutz .
Cro shop je želja domaćih proizvođača da nastupe zajednički. Hoćemo li ikada biti konkurencija Ikei, Lesnini, Lutzu ili Kiki teško je vjerovati jer ne možemo se dogovoriti niti kako nastupiti zajednički prema Hrvatskoj elektroprivredi ili Hrvatskim šumama. Ideju podržavam, ali potrebna su i financijska sredstva kojih nema. Dobar primjer može biti Solidum koji se može profilirati kao centar za visoko kvalitetne brendove. Uvjeren sam da Ikein ojastučeni namještaj nije takve kvalitete kao od Finvesta. Sigurno će njihov dolazak pogodit svakog u branši, no najviše trgovce poput Prime ili Dalmadoma. Na žalost, to je posljedica ponašanja i poticanja uvoza na štetu proizvodnje posljednjih 18 godina.

Ipak su Vlade naglašavale prednosti ovih grana, a bilo je i financijskih poticaja oko 140 milijuna kuna posljednje tri godine?
Naše industrije su sa HŠ jedine koje u robnoj razmjeni ostvaruju suficit. U njih nisu ulagale multinacionalne kompanije nego domaće, a tamo gdje se one ugase, pogotovo u ruralnim područjima, ne otvaraju se nove. U Lici osim ulaganja Viševice Komp nije godinama bilo ozbiljnijih investicija. Zahvaljujemo se na poticajima iako smo potrošili mnogo manje sredstava od drugih. Želimo nastaviti komunikacije i htjeli bismo kod HEP-a ostvariti status povlaštenog potrošača, a sa HŠ bolju komunikaciju tako da se barem dva puta na godinu nalazimo sa ciljanim temama.

Drvna industrija duguje HŠ-u oko 500 milijuna kuna i obračunava zatezne kamate od 17%. Kako to riješiti?
Samo češćom razmjenom prijedloga jer osim cijene sirovine ima i drugih mogućnosti kako poboljšati suradnju. Što se tiče Finvesta po dugovanjima smo iza dvadesetog mjesta, a kao kupac smo sedmi. Želim naglasiti da su HŠ dale potporu mnogima i nisu poslale prisilne instrumente naplate. Bilo bi dobro da se pregovara o nižim zateznim kamatama ali i uz garancije izvršavanja obveza.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju