Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Evačić: Trgovački lanci vode najžešću borbu za prepoznatljivost u segmentu voća i povrća

Autor: Ivica Profaca,VLM
01. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Martin Evačić, predsjednik Uprave Narodnoga trgovačkog lanca, govori o poslovanju stranih lanaca, potrebi razvoja domaće proizvodnje, kapitalnom povezivanju članica i osvajanju 20 posto tržišta

Narodni trgovački lanac nedavnim je otvaranjem goleme hladnjače u neretvanskoj dolini dokazao svoju želju da se nametne kao jaki nacionalni igrač. Prema prošlogodišnjim rezultatima ova grupacija, sastavljena od 16 trgovačkih tvrtki, zauzela je čvrsto drugo mjesto u Hrvatskoj, odmah iza Konzuma. Tim povodom razgovarali smo s predsjednikom Uprave NTL-a Martinom Evačićem.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

S kakvim rezultatima je Narodni trgovački lanac ‘preživio’ 2010. godinu?
NTL je 2010. završio s konsolidiranim prihodom na razini 2009., odnosno 8,3 milijarde kuna. Ovo je zapravo prva godina bez izrazitoga rasta prihoda grupacije. Razlozi za to su manji broj otvorenih novih objekata. Bez agresivnog otvaranja, čak i upitne ekonomske isplativosti, u uvjetima recesije nitko nije rastao. NTL je po mojoj ocjeni izabrao optimalnu varijantu. Širenjem vlastite maloprodaje, uz jasnu ekonomsku opravdanost, zadržali smo istu razinu prihoda i uvjerljivo drugu poziciju u maloprodaji.

Narodni trgovački lanac nedavnim je otvaranjem goleme hladnjače u neretvanskoj dolini dokazao svoju želju da se nametne kao jaki nacionalni igrač. Prema prošlogodišnjim rezultatima ova grupacija, sastavljena od 16 trgovačkih tvrtki, zauzela je čvrsto drugo mjesto u Hrvatskoj, odmah iza Konzuma. Tim povodom razgovarali smo s predsjednikom Uprave NTL-a Martinom Evačićem.

S kakvim rezultatima je Narodni trgovački lanac ‘preživio’ 2010. godinu?
NTL je 2010. završio s konsolidiranim prihodom na razini 2009., odnosno 8,3 milijarde kuna. Ovo je zapravo prva godina bez izrazitoga rasta prihoda grupacije. Razlozi za to su manji broj otvorenih novih objekata. Bez agresivnog otvaranja, čak i upitne ekonomske isplativosti, u uvjetima recesije nitko nije rastao. NTL je po mojoj ocjeni izabrao optimalnu varijantu. Širenjem vlastite maloprodaje, uz jasnu ekonomsku opravdanost, zadržali smo istu razinu prihoda i uvjerljivo drugu poziciju u maloprodaji.

Je li nedavno otvaranje NTL-ove hladnjače u Metkoviću doista, kako se to obično tumači, bacanje rukavice Konzumu?
Ne bih to tako gledao. Činjenica je da NTL kao grupacija domaćih trgovaca ima normalan razvojni put i slijed. Prijašnjih smo godina bili orijentirani na objedinjavanje nabave preko zajedničkih ugovora na “standardne dobavljače”, na razvoj robne marke i jačanje prepoznatljivosti NTL grupe kroz zajednički marketing te na neke procese unutarnje organizacije. Jednostavno je došlo vrijeme da objedinimo nabavu voća i povrća kao izrazito važnog segmenta poslovanja u maloprodaji. Naime, svjedoci ste da se na tom dijelu prodaje vodi najžešća borba za konkurentnost i prepoznatljivost trgovačkih lanaca. Sigurno ćemo s prodajom voća i povrća i volumenima koje kao drugi trgovac u Hrvatskoj imamo biti ozbiljan konkurent svim otkupljivačima. Kao hrvatska kompanija želimo što veći dio roba, pa tako i voća i povrća, osigurati iz domaćih izvora i investiramo zbog toga, a ne da “bacamo rukavicu” bilo kome.

Taj je pogon smješten u neretvanskoj dolini. Koliko će biti usmjeren na domaće proizvode, a koliko na uvoz iz obližnje BiH?
Bez obzira na granicu, riječ je o jedinstvenom proizvodnom i otkupnom bazenu koji kao takav funkcionira godinama. Znači, naša je namjera otkupljivati sve proizvode iz cjelokupnog bazena. Mislim da time jačamo i suradnju sa susjednom državom, što je uostalom i strateški interes Republike Hrvatske.

Planira li NTL ulagati u domaću proizvodnju, posebno što se tiče hrane?
Neki od vlasnika NTL-a u svom sastavu osim trgovina imaju i značajnu proizvodnju hrane i jake brendove u prehrambenom kompleksu. Naše je mišljenje da bez domaće proizvodnje ne može biti ni domaće trgovine ili, šire gledano, domaćega gospodarstva. Naročito je bitno da imamo vlastitu proizvodnju hrane. Ljudi obično misle da je EU tržište bez granica. Istina je da razmjena poljoprivrednih proizvoda između članica EU iznosi manje od 5 posto prometa hranom. Zato je odgovor potvrdan. Mislimo ulagati u proizvodnju hrane, što već i činimo preko kompanija u vlasništvu članica i suradnjom te kupnjom većeg dijela naših proizvoda od domaće proizvodnje.

Koje su, nakon hladnjače i nekoliko hipermarketa, iduće zajedničke investicije i kolika je njihova planirana vrijednost?
Za ovu je godinu plan investicija zaokružen trima logističkim centrima i maloprodajnim objektima, a i sljedeće investicije će sigurno ići u daljnji razvoj zajedničke maloprodaje i logistike.

Koliko je NTL blizu kapitalnog povezivanja najavljivanog već za 2011. godinu?
Kao što smo rekli, rade se procjene vrijednosti poslovanja o čemu će ovisiti i brzina kapitalnog povezivanja. Osim projekta kapitalnog povezivanja radimo i na daljnjoj harmonizaciji sustava i ujednačavanju poslovnih procesa unutar NTL grupe.

Postoje li planovi za ulazak novih članica u grupaciju?
Ne, smatramo da je potrebno konsolidirati postojeće stanje, završiti kapitalno povezivanje i nakon toga kroz kapitalni ulazak novih članica, ako bude interesa, “osvojiti” oko dvadeset posto maloprodajnog kolača u Hrvatskoj.

Domaći se trgovci često žale na navodno privilegiran položaj stranih trgovačkih lanaca, u čemu se takav položaj odražava?
Ponajprije u lakšem pristupu jeftinijem kapitalu te podršci matičnih proizvodnja. Isto tako jake matice mogu im tolerirati višegodišnje negativno poslovanje. Osim toga i u lakšem dobivanju potrebnih dozvola za nove objekte. Gdje mi trebamo godine, oni potrebne dozvole dobivaju u roku od nekoliko mjeseci.

S druge strane mali proizvođači često prigovaraju da kod stranih lanaca imaju bolje uvjete, da je plaćanje redovito, uglavnom bez kompenzacija i dugotrajnih ‘natezanja’…
To nije točno, barem što se nas tiče. Osim toga mislim da to tvrde proizvođači koji gledaju kratkoročno. Ulaskom u EU strani trgovci imaju riješene izvore nabave i domaću će proizvodnju lako izbaciti. Pogledajte susjednu Sloveniju, Mađarsku i strane trgovine u tim zemljama, koliko je tamo domaćih proizvoda.

Potrošnja pada, podaci za 2010. o velikom minusu. Kako preokrenuti trend? Postoji li kod trgovaca prostor za niže cijene, ili je odgovornost za njih na nekim drugim stranama?
Već sam rekao da trgovci nemaju prostora za niže cijene. Trgovina je veći dio svojih rezervi iscrpila. Da je tome tako, dokaz su i strani trgovački lanci koji redom iskazuju gubitak u poslovanju. Da radimo kao stranci, već bismo davno stavili ključ u bravu.

Najviše turbulencija unutar NTL-a dosad je izazivao Željko Kerum s prodajama dijela svoga lanca, pa potom i hoću-neću pregovorima s Konzumom. Koliko ste zadovoljni suradnjom s njim kao ipak najjačim igračem u početnoj postavi NTL-a?
Popularno je reći da su za sve krivi mediji. Ipak, mislim da je dijelom tako. Sve što kaže Željko Kerum interpretira se na sto načina. Uostalom, dio njegovih trgovina preuzeli smo unutar članova NTL grupe. Mi s gospodinom Kerumom nemamo problema ni otvorenih pitanja.

Koliko se on, ili netko drugi tko bi tako nešto također radio, o planovima za prodaju dijelova svoga kolača konzultira s drugim članicama NTL-a?
Imamo postavljena čvrsta pravila igre i svi se ponašaju sukladno tome.

Strategija

Kakve biste promjene, kao predsjednik Uprave Narodnoga trgovačkog lanca, u odnosu države priželjkivali, i jeste li o njima razgovarali s Vladom?
Nismo razgovarali s Vladom. Mađari, primjerice, bez obzira na činjenicu što su u Europskoj uniji na “zaobilazan” način pokušavaju propisati udjel domaćih proizvoda u trgovinama jer im je proizvodnja više-manje propala. Osim toga htjeli bismo da Vlada donese strategiju razvoja trgovine. Otvaramo nove i nove centre, a već postojeći premašuju kupovnu moć stanovništva. Time iscrpljujemo domaću trgovinu, a posljedično i domaću proizvodnju.

Autor: Ivica Profaca,VLM
01. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close