Europska unija od 2014. godine, dakle šest mjeseci od očekivanog ulaska Hrvatske, poticat će svoje poljoprivrednike da se orijentiraju na što je moguće više ekološku proizvodnju. Trideset posto EU-poticaja ići će poljoprivrednicima koji na svojoj zemlji sade tri različite kulture, dio zemlje stalno koriste kao pašnjake, a sedam posto zemlje obrađuju ekološki. To je dio prijedloga nove poljoprivredne politike EU za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Prijedlog je predstavljen jučer u Bruxellesu.

Za razliku od sadašnje prakse, od 2014. uvest će se ograničenje u iznosu koji jedan poljoprivrednik maksimalno može dobiti u jednoj godini u obliku poticaja iz EU. To će biti 300.000 eura.Europska unija planira od 2014. do 2020. davati poljoprivrednicima 55 milijarde eura godišnje. Grupa zemalja, među kojima je najglasnija Velika Britanija, zalaže se za smanjivanje poljoprivrednih poticaja, ali EK ih nije poslušao te je izradio prijedlog koji je više na strani druge grupe zemalja, među kojima je najglasnija Francuska, koje se zalažu da poticaji ostanu podjednako visoki. Prošle godine, primjerice, EU je podijelio 58,2 milijarde eura, što je gotovo polovica ukupnog proračuna Unije. Najviše, oko 10 milijardi eura dobila je Francuska.Tzv. financijska omotnica Hrvatske šesta je najbolja u EU kad se gleda visina izravnih plaćanja po hektaru. Osim izravnih plaćanja, koja će za Hrvatsku iznositi 373 milijuna eura godišnje, imat ćemo i 9,6 milijuna eura godišnje kroz poseban fond poticaja za razminirano poljoprivredno zemljište. Kroz drugi stup poljoprivrednih poticaja, iz Fonda za ruralni razvoj, hrvatski farmeri s pametnim projektima moći će povući 333 milijuna eura godišnje. Ali treba imati na umu da su to maksimalne brojke koje u stvarnosti nećemo brzo dostići. Financijska omotnica od 373 milijuna eura za izravna plaćanja doseže se kroz razdoblje od 10 godina tako da 100% tog iznosa Hrvatska neće dosegnuti ni do kraja sljedeće financijske perspektive EU, odnosno 2020. godine. Komisija je najavila da će od 2014. postojati i fond težak 500 milijuna eura godišnje iz kojeg će se pomagati poljoprivrednicima kojima naškodi kriza poput one koja je nastala širenjem bakterije E.coli.
(T. Krasnec/VLM/Večernji list)