EN DE

Država troši 200 milijuna kuna na licencije

Autor: Bernard Ivezić
22. veljača 2012. u 22:00
Podijeli članak —

U pripremi je prvi projekt uvođenja otvorenog kôda u javnu upravu, doznaje Poslovni dnevnik. Projekt vodi novoosnovani Centar za otvoreni kôd pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, čiji su zaposlenici ujedno članovi rade skupine kojoj je cilj smanjiti trošak države na licencije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Vlada godišnje za licencije troši čak 200 milijuna kuna, iako je do sada najpoznatiji takav izdatak bio onaj za Microsoftove licencije koje koštaju 40 milijuna kuna godišnje”, kaže Irena Petrijevčanin Vuksanović, voditeljica Centra za otvoreni kôd. Dodaje da Hrvatska zaostaje cijelo desetljeće za Europskom unijom po primjeni otvorenog kôda u javnoj upravi.“Grad München radi na otvorenom kôdu, kao i francuska policija i švicarsko sudstvo, a u Hrvatskoj se od takvih projekata zaziralo iako EU ima više stotina aplikacija na otvorenom kôdu za javnu upravu, i na stotine takvih uspješnih projekata”, ističe Petrijevčanin Vuksanović.Navodi da EU preporučuje upotrebu otvorenog kôda u javnoj upravi zbog ušteda, veće transparentnosti i općenito bolje kvalitete.

U pripremi je prvi projekt uvođenja otvorenog kôda u javnu upravu, doznaje Poslovni dnevnik. Projekt vodi novoosnovani Centar za otvoreni kôd pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, čiji su zaposlenici ujedno članovi rade skupine kojoj je cilj smanjiti trošak države na licencije.

“Vlada godišnje za licencije troši čak 200 milijuna kuna, iako je do sada najpoznatiji takav izdatak bio onaj za Microsoftove licencije koje koštaju 40 milijuna kuna godišnje”, kaže Irena Petrijevčanin Vuksanović, voditeljica Centra za otvoreni kôd. Dodaje da Hrvatska zaostaje cijelo desetljeće za Europskom unijom po primjeni otvorenog kôda u javnoj upravi.“Grad München radi na otvorenom kôdu, kao i francuska policija i švicarsko sudstvo, a u Hrvatskoj se od takvih projekata zaziralo iako EU ima više stotina aplikacija na otvorenom kôdu za javnu upravu, i na stotine takvih uspješnih projekata”, ističe Petrijevčanin Vuksanović.Navodi da EU preporučuje upotrebu otvorenog kôda u javnoj upravi zbog ušteda, veće transparentnosti i općenito bolje kvalitete.

Autor: Bernard Ivezić
22. veljača 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close