EN DE

‘Država mi godinama koči projekt navodnjavanja’

Autor: Božica Babić
16. rujan 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Stipe Bubalo, hrvatski iseljenik-povratnik iz SAD-a i vlasnik poljoprivrednog gospodarstva Vrana koje je svoje oranice protekli vikend prepustilo najboljim svjetskim oračima iako je proslavio 80-ti rođendan ne posustaje s poslovnim ambicijama.Vranu je kupio na dražbi prije desetak godina opterećenu sa 36 milijuna kuna. Bivši vlasnik devastirao je Vranu, a kredite je valjda potrošio za osobnu razonodu, kaže Bubalo koji danas na 1000 hektara zapošljava 120 radnika.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Vrana ima govedarsku farmu sa 900 grla uz godišnju proizvodnju mlijeka veću od dva milijuna litara, te farmu sa 100.000 nesilica koje kroz godinu daju više od 25 milijuna jaja. Na 30 hektara vinograda ubere oko 600 tona stolnog grožđa dok na dva hektara plastenika i šest hekatara staklenika te na otvorenom prostoru proizvode na tisuće tona raznog povrća, među ostalim i 3000 tona mrkve i 1500 tona kupusa. Koliko je do sada investirao u Vranu Bubalo ne otkriva tek znakovito najavljuje kako je “pripravan investirati i dalje koliko god bude potrebno, sve dok Vrana ne postane ono što Stipe Bubalo želi.” Glavni problem koji već godinama ne može riješiti i zbog kojega gospodarstvo Vrana još uvijek nije konkurentno nemogućnost je izgradnje modernog sustava navodnjavanja. Ne krije nezadovoljstvo što zbog nezainteresirane i trome državne birokaracije kasni s projektom jer, ističe, nikako ne uspijeva dobiti dozvolu mjerodavnih državnih institucija. Sve što od njih traži, iznosi Bubalo, jesu dozvola za koncesiju i bušenje terena, on će sam snositi ukupan trošak investicije. Pregovori traju pet godina, a birokrati mu stalno šalju odbijenicu i ponavljaju neka se strpi jer, država namjerava izgraditi sustav navodnjavanja.Više ne želi čekati, na takav stil rada nije navikao, kaže nam Bubalo, i stoga je nedavno naredio zaposlenima u Vrani neka buše i traže vodu. On je, ističe, pripravan na sve moguće sankcije, ma kakve bile. Na dva mjesta na dubini 150 metara našli su vodu, traže je i dalje jer ti su izvori nedostatni za navodniti sve hektare na Vrani. Rado bi, iznosi, kupio još poljoprivrednog zemljišta i razvijao proizvodnju, no u okolici nema oranica ponuđenih na prodaju. Bubalo je za Račanove Vlade htio kupiti Croatia osiguranje. Iako se CO opet prodaje više nije, kaže nam, zainteresiran. Svojedobno je za županjsku Sladoranu davao devet milijuna dolara više nego konkurent, izgubio je i tu utakmicu. Politiku i birokraciju smatra glavnim preprekama za investiranje u Hrvatskoj, no ostaje uporan. Privodi završnici izgradnju seoskog imanja u baranjskom Kopačevu, uz puno poštivanje lokalne tradicije tu će turistima uskoro na raspolaganju biti apartmani, vinski podrum i restoran s autohtonom ponudom. Nikada, šaljivo dodaje, “nije bio pohlepan pa novca ima više nego pameti” i voljan je kupiti neke tvrtke za koje ocijeni da bi ih mogao uspješno razvijati. Na upit koliko je novca pripravan investirati Bubalo uzvraća – “koliko bude potrebno”.

Stipe Bubalo, hrvatski iseljenik-povratnik iz SAD-a i vlasnik poljoprivrednog gospodarstva Vrana koje je svoje oranice protekli vikend prepustilo najboljim svjetskim oračima iako je proslavio 80-ti rođendan ne posustaje s poslovnim ambicijama.Vranu je kupio na dražbi prije desetak godina opterećenu sa 36 milijuna kuna. Bivši vlasnik devastirao je Vranu, a kredite je valjda potrošio za osobnu razonodu, kaže Bubalo koji danas na 1000 hektara zapošljava 120 radnika.

Vrana ima govedarsku farmu sa 900 grla uz godišnju proizvodnju mlijeka veću od dva milijuna litara, te farmu sa 100.000 nesilica koje kroz godinu daju više od 25 milijuna jaja. Na 30 hektara vinograda ubere oko 600 tona stolnog grožđa dok na dva hektara plastenika i šest hekatara staklenika te na otvorenom prostoru proizvode na tisuće tona raznog povrća, među ostalim i 3000 tona mrkve i 1500 tona kupusa. Koliko je do sada investirao u Vranu Bubalo ne otkriva tek znakovito najavljuje kako je “pripravan investirati i dalje koliko god bude potrebno, sve dok Vrana ne postane ono što Stipe Bubalo želi.” Glavni problem koji već godinama ne može riješiti i zbog kojega gospodarstvo Vrana još uvijek nije konkurentno nemogućnost je izgradnje modernog sustava navodnjavanja. Ne krije nezadovoljstvo što zbog nezainteresirane i trome državne birokaracije kasni s projektom jer, ističe, nikako ne uspijeva dobiti dozvolu mjerodavnih državnih institucija. Sve što od njih traži, iznosi Bubalo, jesu dozvola za koncesiju i bušenje terena, on će sam snositi ukupan trošak investicije. Pregovori traju pet godina, a birokrati mu stalno šalju odbijenicu i ponavljaju neka se strpi jer, država namjerava izgraditi sustav navodnjavanja.Više ne želi čekati, na takav stil rada nije navikao, kaže nam Bubalo, i stoga je nedavno naredio zaposlenima u Vrani neka buše i traže vodu. On je, ističe, pripravan na sve moguće sankcije, ma kakve bile. Na dva mjesta na dubini 150 metara našli su vodu, traže je i dalje jer ti su izvori nedostatni za navodniti sve hektare na Vrani. Rado bi, iznosi, kupio još poljoprivrednog zemljišta i razvijao proizvodnju, no u okolici nema oranica ponuđenih na prodaju. Bubalo je za Račanove Vlade htio kupiti Croatia osiguranje. Iako se CO opet prodaje više nije, kaže nam, zainteresiran. Svojedobno je za županjsku Sladoranu davao devet milijuna dolara više nego konkurent, izgubio je i tu utakmicu. Politiku i birokraciju smatra glavnim preprekama za investiranje u Hrvatskoj, no ostaje uporan. Privodi završnici izgradnju seoskog imanja u baranjskom Kopačevu, uz puno poštivanje lokalne tradicije tu će turistima uskoro na raspolaganju biti apartmani, vinski podrum i restoran s autohtonom ponudom. Nikada, šaljivo dodaje, “nije bio pohlepan pa novca ima više nego pameti” i voljan je kupiti neke tvrtke za koje ocijeni da bi ih mogao uspješno razvijati. Na upit koliko je novca pripravan investirati Bubalo uzvraća – “koliko bude potrebno”.

Autor: Božica Babić
16. rujan 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Političari i birokracija u ulozi sugovornika investitorima ogledni je primjer paradoksa. Po jednoj strani olako i skoro za ništa (ras)prodaju državnu imovinu sumnjivim ili anonimnim investitorima, dotle po drugoj strani blokiraju obveznu infrastrukturu( vodu,zrak,ceste, riječju:komunalnu infrastrukturu) za kvalitetne investitore i njihove investicije.
Negdje 1870 u Zurichu, na kongresu sociologa , Max Weber izjavio je: Ako komunizam pobijedi, razviti će birokratizam do krajnjih granica, a Lenjin da bi pokazao uspješnost socijalizma kao stratešku ilustraciju izjavio je: kako će socijalizam omogućiti svakoj domaćici da postane birokrat!
Inovacija naših (post) tranzicijskih političara, sudeći prema ovim paradoksima je: nulta tolerancija prema mitu i korupciji, ali se to ne odnosi na političare i birokrate! Tu je riječ samo o džeparcu, nagradi, prilogu,sponzorstvu i tome slično!

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close