EN DE

‘DOP će se nametnuti kao jedini oblik poslovanja’

Autor: Snježana Vujisić Sardelić
25. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Žana Goić, direktorica Sektora korporativnih komunikacija Ine

Žana Goić direktorica je Sektora korporativnih komunikacija u Ini, a u njezinoj nadležnosti su i projekti društveno odgovornog poslovanja u kojima sudjeluje Ina. Za Poslovni dnevnik Žana Goić govori o važnosti šire percepcije društveno odgovornog poslovanja, odnosno prakse koja se, prema njezinu mišljenju, sve više nameće kao jedini mogući način poslovanja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Društveno odgovorno poslovanje kompanija izvana se najčešće percipira kroz broj projekata i iznose koje kompanija podržava. Dojam je da se zbog toga iz vida gubi sama bit DOP-a. Što vi kažete na to?
Bit društveno odgovornog poslovanja uistinu nisu donacije i sponzorstva iako ih velik broj kompanija u Hrvatskoj vidi kao jedini oblik svoje odgovornosti. Ta se praksa najčešće kolokvijalno zove “vraćanje duga društvu”. Shvaćanje DOP-a svakako treba biti daleko šire. Iako je riječ o dobrovoljnom konceptu, mislim da će se zbog intenziteta društvenih promjena DOP prije ili poslije nametnuti kao jedini mogući način poslovanja. To znači da svaka korporacija treba proći kroz dugačak i katkad mukotrpan proces sazrijevanja. Naime, jasno je da je tržište samo jedan od čimbenika kojim se vrednuje uspješnost neke korporacije. Očekivanja zaposlenika, dobavljača, poslovnih partnera, potrošača, medija, nevladinih udruga, lokalne zajednice i njihov utjecaj na poslovanje korporacija, iako se ne iskazuje u bilancama, postaje dodatni kriterij kojim se mjeri njihova uspješnost. Korporacije stoga moraju preuzeti punu odgovornost za svoj utjecaj, pozitivan i negativan, na društvo i okoliš, a to je moguće jedino ako je DOP sastavni dio poslovne strategije.

Žana Goić direktorica je Sektora korporativnih komunikacija u Ini, a u njezinoj nadležnosti su i projekti društveno odgovornog poslovanja u kojima sudjeluje Ina. Za Poslovni dnevnik Žana Goić govori o važnosti šire percepcije društveno odgovornog poslovanja, odnosno prakse koja se, prema njezinu mišljenju, sve više nameće kao jedini mogući način poslovanja.

Društveno odgovorno poslovanje kompanija izvana se najčešće percipira kroz broj projekata i iznose koje kompanija podržava. Dojam je da se zbog toga iz vida gubi sama bit DOP-a. Što vi kažete na to?
Bit društveno odgovornog poslovanja uistinu nisu donacije i sponzorstva iako ih velik broj kompanija u Hrvatskoj vidi kao jedini oblik svoje odgovornosti. Ta se praksa najčešće kolokvijalno zove “vraćanje duga društvu”. Shvaćanje DOP-a svakako treba biti daleko šire. Iako je riječ o dobrovoljnom konceptu, mislim da će se zbog intenziteta društvenih promjena DOP prije ili poslije nametnuti kao jedini mogući način poslovanja. To znači da svaka korporacija treba proći kroz dugačak i katkad mukotrpan proces sazrijevanja. Naime, jasno je da je tržište samo jedan od čimbenika kojim se vrednuje uspješnost neke korporacije. Očekivanja zaposlenika, dobavljača, poslovnih partnera, potrošača, medija, nevladinih udruga, lokalne zajednice i njihov utjecaj na poslovanje korporacija, iako se ne iskazuje u bilancama, postaje dodatni kriterij kojim se mjeri njihova uspješnost. Korporacije stoga moraju preuzeti punu odgovornost za svoj utjecaj, pozitivan i negativan, na društvo i okoliš, a to je moguće jedino ako je DOP sastavni dio poslovne strategije.

Je li se Ini u poslovanju, ponajprije zbog branše u kojoj posluje, teško voditi principima DOP-a? Mislite li da je lakše kompanijama koje su, primjerice, u drugim industrijama?
Ne bih se složila da je lakše kompanijama u drugim sektorima. Budući da je Ina jedina integrirana naftna kompanija u Hrvatskoj, ali i jedna od najvećih kompanija u Hrvatskoj uopće, naš izazov može se smatrati većim, a i naša odgovornost prema svim dionicima. Ipak, mogućnosti da se u svim područjima svojih aktivnosti nastojite voditi smjernicama društveno odgovornog poslovanja su raznolikije, a to bi se zapravo trebalo smatrati prednošću.

Koliko su, prema vašoj ocjeni, principi društveno odgovornog poslovanja zaživjeli u samoj kompaniji?
Ina se nalazi u specifičnoj tržišnoj i društvenoj situaciji. U uvjetima ekonomske krize i jačanja konkurencije Ina je u protekle dvije godine snažno usmjerena na poboljšanje svoje financijske situacije i provođenje niza mjera uštede. Istovremeno, za razliku od većine naftnih kompanija, Ina je nastavila s investicijskim aktivnostima i moderniziranjem kako bi osigurala dugoročan razvoj. S druge strane kako su brojne analize pokazale da Ina ima prekobrojan broj radnika, u prvom redu na administrativnim poslovnima, a manjim dijelom i na poslovima koji se odnose na temeljno poslovanje društva, Ina je u rujnu ove godine započela izradu Programa zbrinjavanja viška zaposlenika u matici Ini i povezanim društvima. U izradi programa Ina je provela savjetovanje sa sva tri sindikata s kojima je usuglašen konačan prijedlog programa. Ovo ističem jer nam je važno da u svim segmentima našeg poslovanja budemo društveno odgovorni. Ina tradicionalno ulaže i u lokalnu zajednicu. S jedne strane osim što naknadama i rentama daje financijski doprinos, Ina zapošljava lokalno stanovništvo i općenito pridonosi većoj kvaliteti života u lokalnim zajednicama. Svjesni smo pritom da uvijek ima prostora za poboljšanje i stoga ćemo i u budućem razdoblju svoje napore usmjeriti na prepoznavanje i utvrđivanje legitimnih očekivanja lokalne zajednice vezano uz pojedine aspekte naših utjecaja.

Je li suvlasnišvo Mola u tom smislu donijelo ikakvih pomaka?
Pomaci su vidljivi. Posvećenost dobrom korporativnom upravljanju i održivom razvoju sastavni je dio strategije grupe Mol. O tome svjedoče rezultati Dow Jonesa – svjetskog indeksa održivosti, u koji je uključena grupa Mol kao prva i jedina kompanija u regiji. U tom kontekstu Mol grupa je ove godine sudjelovala u procjeni koju provodi švicarska investicijska grupa SAM (Sustainable Asset Management). Ta se grupa, između ostalog, specijalizirala i za provođenje analiza (indeksa) održivosti korporacija u svijetu, a ove je godine provela ocjenjivanje i rangiranje 2500 najvećih kompanija u svijetu, pa tako i 112 naftnih kompanija. Mol grupa je rangirana među prvih 12 kompanija. To priznanje grupi Mol ujedno je i prilika da Ina strateškom suradnjom te razmjenom iskustva i znanja unaprijedi svoje prakse. Naposljetku, ali svakako ne i najmanje važno, Mol grupa je prvi put u svoje godišnje izvješće uvrstila i skraćeno godišnje izvješće o održivom razvoju Ine.

Koliko projekata podržavate i može li se uopće govoriti o jedinstvenom godišnjem iznosu koji Ina ‘troši’ na društveno odgovorno poslovanje?
Prije svega bih naglasila da Ina različitim projektima i aktivnostima ulaže u zajednicu, što nam je od izuzetne važnosti. Ako se pitanje odnosi samo na sponzorstva i donacije, moram reći da smo aktivni na području pružanja podrške onim projektima koje smatramo korisnima za zajednicu u kojoj djelujemo. Tako smo ove godine uspostavili partnerski odnos sa SOS dječjim selima. Naime, Ina je kao službeni sponzor Europskog prvenstva u vaterpolu, koje se održalo u Zagrebu, povezala taj sportski događaj s humanitarnim djelovanjem tako da je od svake prodane karte za Europsko prvenstvo na svojim benzinskim postajama darovala dvije kune SOS Dječjem selu Lekenik. Početkom srpnja ove godine darovali smo SOS Dječje selo Ladimirevci, također u ukupnom iznosu od 50.000 kuna, a tom je prilikom dodatni doprinos dao i menadžment kompanije, uključujući i predsjednika Uprave i glavnoga izvršnog direktora, koji su bojili dvorišnu ogradu. Osim potpore najmlađih pripadnika zajednice vrlo nam je važno ulagati u projekte znanja. U tom smislu moram spomenuti i da ćemo ovih dana u sklopu projekta “Ina za mlade” uručiti donacije za tri najbolja ekoprojekta osnovnih i srednjih škola, koji će biti realizirani ove školske godine. Područje od posebnog interesa oduvijek nam je bila i potpora usavršavanju kadrova iz naših temeljnih djelatnosti, a jedan takav primjer je i zanimljiv projekt za studente koji je upravo u tijeku. Naime, raspisan je natječaj za dodjelu stipendija za najbolje radove stručnog ili znanstvenoga karaktera iz područja kemije, kemijskog inženjerstva, procesnog strojarstva, energetike i zaštite okoliša na koji se mogu javiti studenti Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu, Tehničkog fakulteta u Rijeci te Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Osim što će se dodijeliti ukupno deset jednogodišnjih stipendija u različitim iznosima, autori najboljih radova dobit će mogućnost za jednomjesečno stručno usavršavanje u Ini. Time potičemo studente na kvalitetan rad, a istovremeno im omogućujemo da u okviru stručnog usavršavanja steknu nova znanja koja će im sigurno biti potrebna na tržištu rada. To naravno nisu svi projekti koje podupiremo, ali vjerujem da dobro ilustriraju naše opredjeljenje.

Autor: Snježana Vujisić Sardelić
25. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close