Većina od dvadesetak poznatijih domaćih softverskih tvrtki i timova fokusiranih na razvoj mobilnih rješenja nije željela otkriti kako štite autorska prava i što misle o hrvatskom presedanu. Sukob Kreativnih aplikacija sa Spotieom dodatno je dobio na pozornosti odbacivanjem Appleove tužbe protiv Samsunga u SAD-u također zbog “sličnosti” iPhonea i Galaxyja. Neki, poput direktora Salespoda Marka Kovača, ističu da dodatno štite samo ime i logo, dok im je softverski kôd, kao i svima u Hrvatskoj, automatski zaštićen kao autorski. Oni malobrojni, voljni razgovarati, poput Tomislava Cara, direktora Infinuma, lanjskog pobjednika Samsungovog natječaja za mobilne aplikacije od 100.000 dolara, kažu da je optužba Kreativnih aplikacija besmislena.

Preduvjet konkurencije
“Softverske tvrtke moraju biti svjesne da njihove ideje u pravnom smislu nemaju vrijednosti. Tvrtke se moraju stalno truditi, biti inovativne i vodeće u svom segmentu. Tada nije problem ako netko i kopira vašu ideju jer ste u konstantnoj prednosti”, kaže Car. Tehnički direktor Kolektive Antonio Meić ističe da se hrvatski softverski proizvođači ne bi smjeli međusobno prepucavati, već više raditi na marketingu. “Kreativne aplikacije i Spotie imaju dva različita proizvoda koji prezentiraju sličan sadržaj. Baš kao što Kolektiva i Googleov DailyDeal.de imaju slične aplikacije, ali nas nisu tužili za plagijat”, kaže Meić.

Domagoj Pavlešić iz Dizzyja, tvrtke koja je izradila prvu hrvatsku aplikaciju za Microsoftov WP7, kaže da je brza realizacija jedini način zaštite ideje za neki softver. “Ovako bi svi tužili svoju konkurenciju čim im pokuša biti konkurencija pa bi na kraju imali jednu tražilicu, jedan geolokacijski servis, jedan uredski paket i jedan web-preglednik”, kaže Pavlešić. Dodaje kako bi i on izvjestio medije da mu neka tvrtka zaprijeti da će novinarima i stručnim konferencijama na kojima je sudjelovao poslati dopis u kojem ga naziva plagijatorom. Krešimir Prcela, autor mobilne aplikacije Croatia POI, kaže da u inozemstvu već postoje slični softveri kakve imaju obje tvrtke. “Moj Croatia POI je konstatno među top proizvodima, a nisam se od toga kruha najeo jer je teško uspjeti s mobilnim aplikacijama u Hrvatskoj i zato ne želim misliti da ima onih koji su isto to shvatili i odlučili se zaraditi na alternativne načine”, kaže Prcela.

Puno sličnih
Gordan Sever, suvlasnik portala i mobilne aplikacije Moj TV, kaže su i njima dva puta prijetili, optužujući ih za plagijat određenih sadržaja. “I to samo zato što je netko htio od nas izvući novac, a odustali su kad smo im ponudili svoje argumente i tražili protuargumente”, kaže Sever te dodaje da mu je osjećaj na to još neugodan iako je znao da je u pravu. Razumijem, navodi, da je bolno kad nešto napraviš, uložiš trud i potom vidiš da je još netko napravio slično i cilja na iste korisnike. “No to je život. Ima puno ljudi s pametnim i sličnim idejama”, ističe. Zoran Vučinić, direktor Nanobita, kaže da su ga u SAD-u često kopirali, jednom u cijelosti, ali da čak ni tamo nije moguće “patentirati”, odnosno zaštititi cijelu aplikaciju. “Žao mi je onih koji se osjećaju žrtvom navodne krađe ideje, ali to je jednostavno dio IT-a”, zaključuje Vučinić.

Iskustva

Ne štiti se ideja, već rješenje
Zlatko Stapić s Fakulteta organizacije i informatike, koautor jedne od najpoznatijih domaćih aplikacija za Nokiju Remotera, kaže da je s timom 2007. godine pokušao zaštiti ideju mobilnog sustava za nadgledanje rada srca. “Mogli smo jedino zaštititi izvorni kôd softvera, a ne ideju za to rješenje. Naša prava po tome bi bila prekršena samo ako bi netko neovlašeno preuzeo naš softverski kôd”, zaključuje.