Dok zračne luke diljem Hrvatske i regije bilježe rekordne brojke, Zračna luka Pula proživljava poslovni krah. Financijska situacija je alarmantna, s višemilijunskim gubicima i zaduživanjem čak i za isplatu plaća zaposlenicima, piše Jutarnji list.

Javno savjetovanje

EK želi ublažiti pravila za odobravanje potpora malim zračnim lukama

Pula se ni sedmu godinu od početka pandemije nije uspjela vratiti na razinu od gotovo 800.000 putnika, koliko je bilježila 2019. godine. Dok ukupni hrvatski zračni sektor raste za sedam posto, Pula bilježi višemilijunske gubitke i prisiljena je na stalna zaduživanja.

Akumulirani gubitak 3,87 milijuna eura, kredit i za plaće

Ukupni prihodi u 2025. iznosili su 9,32 milijuna eura, no ostvaren je neto gubitak od 1,10 milijuna eura – za čak 75 posto lošiji rezultat nego godinu dana ranije. Kontinuirani minusi traju godinama: gubitak 2024. iznosio je 627.000 eura, a 2022. čak 1,1 milijun eura, čime je akumulirani gubitak do kraja 2025. dosegnuo 3,87 milijuna eura.

Kako bi pokrili fiksne troškove, uprava se neprestano zadužuje. Sklopljen je kratkoročni kredit od 1,5 milijuna eura za obrtna sredstva, dugoročni kredit od 400.000 eura za nabavku opreme, a likvidnost se održava pozajmicama čak i za isplatu plaća. Povrh svega, uprava je 2024. osigurala i okvirni kredit od devet milijuna eura.

Zadar tri puta više putnika od Pule – a 2019. bili na istoj razini

Najveću zabrinutost izaziva usporedba s konkurencijom. Dok je Pula u 2025. imala tek oko 542.000 putnika, Zadar je dosegnuo 1,6 milijuna putnika – trostruko bolji rezultat, iako su 2019. ta dva aerodroma bila na gotovo istoj razini prometa.

Zagreb bilježi rast od 9,2 posto s 4,7 milijuna putnika, a Split ga prati s rastom od 7,5 posto i 3,8 milijuna putnika – jasno pokazujući da problem nije u općem stanju na tržištu.

Uprava krivi Rusiju i Ukranu, stručnjaci krive pasivnost

Direktorica Nina Vojnić Žagar kao glavne razloge navodi gubitak ruskog i ukraninskog tržišta koji su činili 20 posto prometa, te činjenicu da je Istra pretežito „auto-destinacija”. Pulski aerodrom uspoređuje s „boutique hotelom” nasuprot „all-inclusive resortu” kakav je po njoj Zadar.

Stručnjaci se s tim ne slažu. Tonči Peović ističe da gubitak ruskog tržišta ne može biti vječni izgovor – navodeći primjer Crne Gore koja je taj gubitak brzo nadoknadila okretanjem zapadnim tržištima.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Plenković najavio intervenciju

Planovi za budućnost skromni su i ne predviđaju dostizanje starih rezultata ni do 2028. Stručnjaci i Istarska županija, koja je izrazila nezadovoljstvo, smatraju da je ključ u većem angažmanu na tržištima Velike Britanije i Skandinavije te tehnološkoj modernizaciji.

Najavljeno je da bi Pula mogla dobiti dva milijuna eura iz državnog proračuna za proširenje piste, no realizacija je neizvjesna. Premijer Andrej Plenković navodno se uključio u situaciju, najavivši da će ministar prometa razmotriti mjere za poboljšanje upravljanja.

Turistička zajednica Istre godišnje ulaže oko 1,25 milijuna eura u marketinšku podršku avioprijevoznicima – no rezultati su daleko ispod očekivanja.