EN DE

Do novca GEF-a smanjenjem nitrata

Autor: Božica Babić
23. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Prijave za novac koji je darovala Svjetska banka primaju se do 25. lipnja, a riječ je o ukupno pet milijuna dolara

Nakon SAPARD-a, koji već odlazi u zaborav, te aktualnoga IPARD-a hrvatskim poljoprivrednicima na raspolaganju je još jedan izvor nepovratnih sredstava iz kojega mogu pokriti do 75 posto investicije. Njegova je svrha smanjivanje nitrata i promicanje mjera dobre poljoprivredne prakse, a rok za primanje zahtjeva istječe 25. lipnja. Riječ je o donaciji pet milijuna dolara Svjetske banke preko Globalnog fonda za okoliš (GEF) za “Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi” (APCP) dodijeljenoj u ljeto 2008. koja upravo ulazi u završnu fazu. Polovica donacije bila je namijenjena ustroju sustava, edukaciji i istraživanjima, dok je 2,5 milijuna dolara odvojeno za potporu investicijama na stočarsko-ratarskim farmama, što je pokrenuto 2010. godine. U tri odabrane županije: Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Varaždinskoj poljoprivrednim gospodarstvima na raspolaganju stoji po 4,74 milijuna kuna, ukupno 14,23 milijuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pozitivne reakcije
Primarni cilj darovnice, pojašnjava Hrvoje Horvat, koordinator APCP projekta pri Ministarstvu poljoprivrede, provedba je dobre poljoprivredne prakse radi zaštite tla te posebno voda što je i razlog odabira spomenutih područja. Istočne županije, kaže, specifične su po jakom opterećenju nitratima iz difuznih izvora, uglavnom od ratara, manje stočara. Varaždinska pak ima izrazito pjeskovita tla gdje se vrlo brzo izmjenjuju podzemne vode. Adresirana je i kao lokacija s velikim problemom odlaganja gnoja peradi premda nije bezazleno ni zagađivanje od povrtlarstva. Izdvaja dobru suradnju s općinom Petrijanec, koja je darivala vlastito zemljište za gradnju odlagališta gnoja peradi s više farmi. Tko se hoće baviti stočarstvom, investicija u skladišnicu gnoja znatan je izdatak, no kroz GEF moguće je dobiti do 75 posto sredstava. Maksimalan nepovratni iznos je 450.000 kuna, ciljana skupina je farma sa sto grla, navodi Horvat. Otkriva da je od Svjetske banke nedavno zatraženo odobrenje s obzirom na to da raspoloživi novac nije iskorišten, dizanje limita na 150 grla kada je riječ o farmi mliječnih krava. To je srednje veliki farmer, kaže te dodaje da su dosadašnji zahtjevi mahom bili od gospodarstava koja drže 50-70 grla i tražen je prosječan iznos od oko 350.000 kuna. Zadovoljan je činjenicom da su farmeri reagirali vrlo pozitivno. Interes za sredstvima je velik, no dijelom ga koče dva problema: jedan je nezavršena legalizacija farmi, a drugi što pojedinci ne mogu priskrbiti novce koje sami moraju uložiti. Kriteriji za dodjelu donacija iz GEF-a u odnosu na SAPARD i IPARD dijelom su olakšani, kaže Horvat. Farmer mora provesti investiciju, a GEF tri puta provodi kontrolu. Prva je nakon davanja zahtjeva, provjeravaju se navodi iz aplikacije. Naknadna je nakon dovršetka i posljednja prije isplate donacije, uvjetovana je predočavanjem uporabne dozvole.

Nakon SAPARD-a, koji već odlazi u zaborav, te aktualnoga IPARD-a hrvatskim poljoprivrednicima na raspolaganju je još jedan izvor nepovratnih sredstava iz kojega mogu pokriti do 75 posto investicije. Njegova je svrha smanjivanje nitrata i promicanje mjera dobre poljoprivredne prakse, a rok za primanje zahtjeva istječe 25. lipnja. Riječ je o donaciji pet milijuna dolara Svjetske banke preko Globalnog fonda za okoliš (GEF) za “Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi” (APCP) dodijeljenoj u ljeto 2008. koja upravo ulazi u završnu fazu. Polovica donacije bila je namijenjena ustroju sustava, edukaciji i istraživanjima, dok je 2,5 milijuna dolara odvojeno za potporu investicijama na stočarsko-ratarskim farmama, što je pokrenuto 2010. godine. U tri odabrane županije: Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Varaždinskoj poljoprivrednim gospodarstvima na raspolaganju stoji po 4,74 milijuna kuna, ukupno 14,23 milijuna.

Pozitivne reakcije
Primarni cilj darovnice, pojašnjava Hrvoje Horvat, koordinator APCP projekta pri Ministarstvu poljoprivrede, provedba je dobre poljoprivredne prakse radi zaštite tla te posebno voda što je i razlog odabira spomenutih područja. Istočne županije, kaže, specifične su po jakom opterećenju nitratima iz difuznih izvora, uglavnom od ratara, manje stočara. Varaždinska pak ima izrazito pjeskovita tla gdje se vrlo brzo izmjenjuju podzemne vode. Adresirana je i kao lokacija s velikim problemom odlaganja gnoja peradi premda nije bezazleno ni zagađivanje od povrtlarstva. Izdvaja dobru suradnju s općinom Petrijanec, koja je darivala vlastito zemljište za gradnju odlagališta gnoja peradi s više farmi. Tko se hoće baviti stočarstvom, investicija u skladišnicu gnoja znatan je izdatak, no kroz GEF moguće je dobiti do 75 posto sredstava. Maksimalan nepovratni iznos je 450.000 kuna, ciljana skupina je farma sa sto grla, navodi Horvat. Otkriva da je od Svjetske banke nedavno zatraženo odobrenje s obzirom na to da raspoloživi novac nije iskorišten, dizanje limita na 150 grla kada je riječ o farmi mliječnih krava. To je srednje veliki farmer, kaže te dodaje da su dosadašnji zahtjevi mahom bili od gospodarstava koja drže 50-70 grla i tražen je prosječan iznos od oko 350.000 kuna. Zadovoljan je činjenicom da su farmeri reagirali vrlo pozitivno. Interes za sredstvima je velik, no dijelom ga koče dva problema: jedan je nezavršena legalizacija farmi, a drugi što pojedinci ne mogu priskrbiti novce koje sami moraju uložiti. Kriteriji za dodjelu donacija iz GEF-a u odnosu na SAPARD i IPARD dijelom su olakšani, kaže Horvat. Farmer mora provesti investiciju, a GEF tri puta provodi kontrolu. Prva je nakon davanja zahtjeva, provjeravaju se navodi iz aplikacije. Naknadna je nakon dovršetka i posljednja prije isplate donacije, uvjetovana je predočavanjem uporabne dozvole.

Prilagodba standardima EU
Nitratna direktiva, odnosno dobra poljoprivredna praksa za cjelovitu zaštitu okoliša, najvažnija je strateška poluga u agrarnoj politici Europske komisije kojoj će se morati prilagoditi i hrvatski farmeri namjeravaju li ostati uključeni u sustav potpora. Od početka APCP-a, iznosi Horvat, intenzivno organiziraju edukativne radionice kako bi farmeri ulazak u EU dočekali pripremljeni. Najveći izvor nitrata u vodi su difuzni izvori iz ratarstva. “Korištenje umjetnih gnojiva kod nas je prihvaćeno kao civilizacijska stečevina, a odavno je poznato da izrazito štetno djeluju i na strukturu tla i na vodu. Niska cijena gnojiva kod nas mnogima daje komfor u masovnoj primjeni u proizvodnji u odnosu na prirodne metode gnojenja. Dugoročne štete koje ostavlja umjetno gnojivo su nemjerljive, stoga nema razloga da kasnimo u okretanju zelenoj poljoprivredi”, misli Horvat.

Postignuća

2 projekta završena i isplaćena
15 projekata ugovoreno i u gradnji
45 proizvođača priprema investiciju
27 prijava na razmatranju
90 korisnika uključilo 700 hektara oranica

Autor: Božica Babić
23. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close