EN DE

Do 2020. godišnja zarada od 67 milijardi eura

Autor: Poslovni.hr
25. srpanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Obnovljivi izvor energije koji će za 10 godina zapošljavati 1,5 mil. ljudi te smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 12 mlrd. tona

Energetski sektor, osobito u zemljama Europske unije, nastavlja ulagati u obnovljive izvore energije. Godišnje instalacije za energiju vjetra postupno su se povećavale posljednjih petnaest godina od 472 MW u 1994. na 76 GW u 2009., s prosječnim tržišnim rastom od 23 posto. Njemačka je i dalje članica Europske unije s najvećim instaliranim kapacitetom, a slijede Španjolska, Italija, Francuska i Velika Britanija. Uz Tursku Hrvatska je jedina zemlja kandidatkinja za ulazak u Europsku uniju koja ima instalirane kapacitete, a od zemalja članica ima ih više od Rumunjske, Cipra, Malte, Slovačke i Slovenije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Hrvatski kapaciteti
Europska udruga za energiju vjetra predviđa da će uz promjenu zakonske regulative i usmjerenje prema obnovljivim izvorima energije do 2020. godine proizvodnja električne energije postati industrija koja će na globalnoj razini ostvarivati godišnji profit od 67 milijardi eura, zapošljavati 1,5 milijuna ljudi, a zamjenom tradicionalnih izvora energije smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 12 milijardi tona. Obnovljivi izvori energije, a time i vjetroelektrane, u Hrvatskoj su također prepoznati kao važan element u opskrbi električnom energijom na ekološki prihvatljiv način. S druge strane gradnja kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora smanjit će ovisnost Hrvatske o uvozu električne energije. Dobar primjer povećanja hrvatskih kapaciteta je ugovor koji je Siemens Hrvatska potpisao ove godine za isporuku 16 vjetroturbina za projekte VE Zadar 2 i VE Zadar 3. Ukupna snaga tih vjetroelektrana bit će 36,8 MW, a proizvodit će oko 120.000 MWh sati godišnje, što je dovoljno za opskrbu više od 30.000 kućanstava “zelenom energijom”. O kolikoj količini “zelene energije” je riječ govori usporedba da je za tu količinu energije proizvedene u termoelektrani potrebno potrošiti oko 36.000 tona kamenog ugljena, odnosno 26.000 tona plina. Vjetroelektrane će tako smanjiti emisiju štetnih tvari u atmosferu godišnje za oko 70.000 tona CO2. Ovo je drugi projekt koji je u Hrvatskoj pokrenuo Dalekovod sa svojim partnerima.

Energetski sektor, osobito u zemljama Europske unije, nastavlja ulagati u obnovljive izvore energije. Godišnje instalacije za energiju vjetra postupno su se povećavale posljednjih petnaest godina od 472 MW u 1994. na 76 GW u 2009., s prosječnim tržišnim rastom od 23 posto. Njemačka je i dalje članica Europske unije s najvećim instaliranim kapacitetom, a slijede Španjolska, Italija, Francuska i Velika Britanija. Uz Tursku Hrvatska je jedina zemlja kandidatkinja za ulazak u Europsku uniju koja ima instalirane kapacitete, a od zemalja članica ima ih više od Rumunjske, Cipra, Malte, Slovačke i Slovenije.

Hrvatski kapaciteti
Europska udruga za energiju vjetra predviđa da će uz promjenu zakonske regulative i usmjerenje prema obnovljivim izvorima energije do 2020. godine proizvodnja električne energije postati industrija koja će na globalnoj razini ostvarivati godišnji profit od 67 milijardi eura, zapošljavati 1,5 milijuna ljudi, a zamjenom tradicionalnih izvora energije smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 12 milijardi tona. Obnovljivi izvori energije, a time i vjetroelektrane, u Hrvatskoj su također prepoznati kao važan element u opskrbi električnom energijom na ekološki prihvatljiv način. S druge strane gradnja kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora smanjit će ovisnost Hrvatske o uvozu električne energije. Dobar primjer povećanja hrvatskih kapaciteta je ugovor koji je Siemens Hrvatska potpisao ove godine za isporuku 16 vjetroturbina za projekte VE Zadar 2 i VE Zadar 3. Ukupna snaga tih vjetroelektrana bit će 36,8 MW, a proizvodit će oko 120.000 MWh sati godišnje, što je dovoljno za opskrbu više od 30.000 kućanstava “zelenom energijom”. O kolikoj količini “zelene energije” je riječ govori usporedba da je za tu količinu energije proizvedene u termoelektrani potrebno potrošiti oko 36.000 tona kamenog ugljena, odnosno 26.000 tona plina. Vjetroelektrane će tako smanjiti emisiju štetnih tvari u atmosferu godišnje za oko 70.000 tona CO2. Ovo je drugi projekt koji je u Hrvatskoj pokrenuo Dalekovod sa svojim partnerima.

Poboljšanje aerodinamike
Kao dokazan partner i dobavljač vjetroturbina Siemens nudi izvrsnost u svim fazama planiranja i izgradnje vjetroelektrana te iskustvo temeljeno na više od 9600 vjetroturbina instaliranih diljem svijeta. Lopatice Siemensovih turbina su izrađene s patentiranom tehnologijom IntegralBlade, što podrazumijeva izradu lopatica u jednom komadu od epoksidne smole pojačane staklenim vlaknima. Siemens stalno radi na poboljšanju aerodinamike profila lopatica radi što bolje iskoristivosti i smanjenja buke. U Europi i svijetu prepoznat je kao vodeći dobavljač “zelenih rješenja”.

Josip Toth, stručnjak za energetiku i obnovljive izvore iz Siemensa Hrvatska

Autor: Poslovni.hr
25. srpanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close