Sociolozi predviđaju da će se uz razvoj komunikacijskih tehnologija, ponajprije Interneta, sve više mijenjati način rada. Predviđa se da će uskoro više od 100 milijuna ljudi u svijetu raditi izvan svojih ureda. Već sada se zbog dinamike posla nerijetko radi kod kuće, na putu, u hotelu. Rad na daljinu vodi do brisanja granica između radnog i privatnog vremena. O problematici ravnoteže rada i življenja počelo se raspravljati sredinom 80-ih u Sjedinjenim Američkim Državama.

Rad subotom
Korporativna Amerika svoju je radnu snagu bacila “na koljena” jer u usporedbi s Europom Amerikanci godišnje, prema nekim istraživanjima, rade i 12 tjedana više, a 26 posto zaposlenika nikada ne koristi dopust. Ono što je Amerikancima prosječan radni tjedan, Europljanima je dopuštena gornja granica od 48 sati. Poseban je slučaj u nekim europskim tranzicijskim zemljama gdje se, posebno u privatnom sektoru, subota smatra normalnim radnim danom.U Americi se počelo znanstveno raspravljati o upravljanju radnim vremenom kao ishodišnom točkom iz koje se razvijaju sve druge mogućnosti fleksibilnog rada. Određivanje mjesta rada korak je dalje u postizanju željene ravnoteže između privatnog i poslovnog. Najpoznatiji modeli rada izvan ureda jesu rad kod kuće te teleworking, odnosno rad s bilo koje lokacije upotrebom naprednih informacijskih tehnologija poput GPRS-a, Bluetootha, VPN-a i slično.Nedavno istraživanje skandinavske telekomunikacijske kompanije Telia Sonare na tržištima na kojima posluje pokazalo je da sedam od deset manjih poduzetnika često radi izvan ureda. Premda su to očekivani rezultati za Skandinaviju, koja je vodeća europska makroregija u informatici i telekomunikacijama, trend rada izvan ureda zahvaća i ostatak Europe. Osim sve većih zahtjeva tržišta, razlog tome je i sve veći broj pristupačnih jeftinih uređaja koji omogućuju rad u pokretu.
U Hrvatskoj također postoji niz tvrtki koje osim fleksibilnog radnog vremena svojim zaposlenicima sve više omogućuju i rad kod kuće. To se posebno odnosi na tvrtke iz IT sektora od kojih mnoge pripadaju svjetskim multinacinalnim divovima. Jedna od takvih tvrtki je i Ericsson Nikola Tesla (ETK), koja s obzirom na vrstu djelatnosti kojom se bavi strukturu zaposlenih, potpunu informatizaciju poslovnih procesa, kao i razvijenu komunikacijsko-informatičku strukturu ima sve preduvjete za primjenu teleworkinga. Prema službenim podacima te tvrtke, u ETK svi zaposleni imaju mobilne telefone i u sustavu su VPN usluge, u prosjeku na svakog zaposlenika dolazi 1,3 osobnih računala, a više od 70 posto njih ima prijenosna računala – laptop.

Pristup internetu
Veliki broj djelatnika ETK-a korisnici su Racoma, kompjutorskog softvera koji osigurava besplatan dostup kompanijskom intranetu, kao i Internetu i zaštićenim kompanijskim podacima. Nadalje, u Ericssonu Nikoli Tesli njeguje se mogućnost rada na daljinu u okvirima u kojima to nameće dinamika posla ili kao određena pogodnost koju zaposlenik može koristiti uz prethodni dogovor s menadžerom. ETK je nedavno proveo anketu među svojim djelatnicima o korištenju mogućnosti rada na “informacijskoj autocesti” u kojoj se većina njih izjasnila pozitivno o takvom načinu rada. Tako je product manager u integracijama sustava ETK-a, Miroslav Končar, objasnio da je njegov posao vrlo često vezan uz putovanja pa su avioni, zračne luke, uredi i konferencijske dvorane njegov uobičajeni radni prostor. On stoga podržava teleworking jer je na taj način stalno “on line” i može obavljati poslove bez zastoja. Što se tiče brisanja granica između radnog i slobodnog vremena, Končar smatra da je ona za većinu ljudi u branši već odavno izbrisana, pogotovo ako je riječ o kupcima na tržištima koja su u različitim vremenskim zonama. Podravka je također tvrtka u kojoj se ozbiljno radi na službama integracije aplikacija koje omogućuju rad na daljinu. U Koprivnici objašnjavaju da je razvijen tehnološki napredan IS/IT sustav za rad svugdje u svijetu kako bi se povezali menadžeri iz svih njenih ureda u 17 država. Ono što je najbitnije, objašnjava njihov direktor Integracija i aplikacija Darijo Galinec, to je da top-manadžment to doista u velikoj mjeri i koristi u svakodnevnom radu te da s obzirom na to Podravka može doista biti vrlo dobar primjer korištenja tehnologije za rad izvan ureda. Kako se dio top-menadžmenta nalazi u Koprivnici, dio u Zagrebu, a ostatak na poslovnim putovanjima širom svijeta, u Podravki je uobičajeno da se sjednice Uprave odvijaju putem konferencijske veze. Daljnjim razvojem IS/IT sustava u Podravci namjeravaju uvesti elektronske forme u čitavi proces za praćenja i odobravanja proizvodnog procesa bez obzira gdje se ovlašteni zaposlenik ili menadžer nalazio.

Primjer Ine
Suprotan primjer je Pliva u kojoj praksa rada izvan ureda nije razvijena, kako kažu u toj tvrtki. Direktorica komunikacija u toj našoj najvećoj farmaceutskoj industriji, Tamara Pečarević-Sušanj, objašnjava da zbog prirode posla u Plivi ni danas određen broj djelatnika nije vezan uz radno mjesto u uredu kao što su, primjerice, stručni suradnici u prodaji i marketingu s kojima je tvrtka u stalnom kontaktu putem Interneta i elektroničke pošte.
No drukčiji rad izvan ureda u kompaniji nije sustavno organiziran i za sada se niti ne planira, objašnjava Pečarević-Sušanj. Ona smatra da je takva praksa moguća samo u nekim specifičnim djelatnostima i da kao takva, osim pozitivnih, može imati i negativnih implikacija. Sličnog su mišljenja i u Ini, gdje je prema sistematizaciji samo dvoje djelatnika, iz područja informatike, dobilo odobrenje da svoj posao obavljaju izva

BT i BMW potiču rad od kuće radi godišnje uštede
Prema rezultatima istraživanju britanskog Institut of Directors, zaposlenik je oko 65 posto produktivniji radi li dod kuće nego u uredu, što kompanijama može uštedjeti velika sredstva. Jedan od razloga za to leži u činjenici da se zaposlenici na svojim radnim mjestima ne mogu 100 posto posvetiti projektu na kojem rade jer ih neprestano netko prekida ili im daje dodatne zadaće, što kod kuće nije slučaj. Za primjer se navodi British Telecom čijih oko 10 posto, od ukupno 110.000 radnika, radi od kuće čime godišnje uštede oko 70 milijuna funti. Sličan primjer je i s njemačkim BMW-om, koji također prakticira taj način rada.