Državni Janaf, koji je prošle jeseni punio medijske stupce u korupcijskoj aferi izvlačenja novca za koje se sumnjiči bivši predsjednik Uprave Dragan Kovačević, iza sebe je imao izvrsnu godinu, barem što se tiče transporta i skladištenja nafte i naftnih derivata.

Neto dobit dosegnula je 288,1 milijun kuna, a ukupni prihodi 790 milijuna kuna. S dvoznamenkastim rastom profita i prihoda, od 10-ak posto u odnosu na prethodnu godinu, “najboljim rezultatima od osnivanja” pohvalila se i nova Uprava na čelu s Stjepanom Adanićem koja kompaniju vodi od kraja rujna kada je Kovačević prepraćen u Remetinec.

Kompanija priprema izradu nove strategije poslovanja do 2050. koja će uključiti diverzifikaciju poslovanja u zelenu ekonomiju i niskougljičnu energetsku tranziciju.

Dokument će sadržavati tri scenarija diverzifikacije u obnovljive izvore energije; slabu, umjerenu i intenzivnu. Institut Hrvoje Požar radi studiju koja će ovisno o raspletu pandemije Covida-19 pružiti prognoze transportiranih količina nafte do 2050. što će biti temelj za procjenu diverzifikacije poslovanja koja bi, prema najavama iz Janafa, kompaniju u nekoliko narednih godina trebala pretvoriti iz naftne u energetsku kompaniju.

“U tijeku je priprema za pozivni natječaj prema nekoliko najvećih svjetskih konzultantskih tvrtki za pružanje usluga strateškog i financijskog savjetovanja pri izradi strategije, a doprinos se očekuje prvenstveno u primjeni najboljih, najučinkovitijih i tehnološki najmodernijih globalnih iskustava u budućim projektima JANAF-ove zelene tranzicije, naročito imajući u vidu da odabrani projekti trebaju ispunjavati uvjete za financiranje iz europskih fondova”, kažu u Janafu koji je započeo razgovore s HEP-om oko identificiranja potencijalnih projekata u obnovljive izvore energije.

Također, radi se na realizaciji programa izgradnje četiri integrirana solarna fotonaponska sustava na krovovima objekata na terminalima Zagreb-Žitnjak, Sisak, Omišalj i Virje, od kojih je fotonaponski sustav na terminalu Zagreb-Žitnjak nedavno pušten u rad. U osvrtu na 2020.

U Janafu ističu da je temeljni prihod od transporta i skladištenja nafte i naftnih derivata, porastao oko 15 posto, na 757,9 milijuna kuna. EBITDA iznosi gotovo 68 posto, a koeficijent zaduženosti nula.

Lani je Janaf investirao više od 492 milijuna kuna, najveći dio u spremnički prostor za naftu na terminalu Sisak, modernizaciju terminala Žitnjak, cjevovode, druge objekte i infrastrukturu.

Iz kompanije naglašavaju visoku iskorištenost skladišno-transportnih kapaciteta ugovaranjem novih poslova “čime je eliminiran značajan dio potencijalnih poslovnih rizika te je osigurana stabilnost prihoda”.

“Usprkos poslovnim i reputacijskim rizicima koji su obilježili poslovanje Janafa u 2020., uspjeli smo ostvariti iznimne poslovne rezultate ponajprije zahvaljujući zajedničkom zalaganju zaposlenika i menadžmenta, kao i optimalnim i pravovremenim odlukama nove Uprave”, kaže Adanić.

“Rekordni poslovni rezultati proizlaze prvenstveno iz rasta poslovanja temeljne djelatnosti, a ključan iskorak ostvaren je u zadnjem kvartalu optimizacijom investiranja i sklapanjem novih ugovora o transportu i skladištenju nafte i naftnih derivata na međunarodnom tržištu”, dodaje.

Nova Uprava dogovorila je daljnju suradnju s BP Oil Internationalom o skladištenju sirove nafte na Terminalu Omišalj, a s optmizmom očekuju nastavak profitabilnog ciklusa zbog stabilizacije svjetske ekonomije i rasta potražnje za energentima.