Krajem prošle godine Luka Split obilježila je 80 godina poslovanja, potvrđujući svoju poziciju jednog od ključnih logističkih čvorišta na hrvatskom dijelu Jadrana. Izrasla je iz lokalne luke u stabilan sustav koji danas povezuje jug Hrvatske s regionalnim i međunarodnim tokovima robe.

Iako je većini vidljiva kroz svoj obalni prostor, njezina stvarna uloga puno je šira. Luka Split važan je dio svakodnevnog funkcioniranja Dalmacije i zaleđa. To je mjesto gdje se susreću opskrba, promet i gospodarstvo. Upravo ta, često nevidljiva uloga, čini je jednim od važnijih, ali i podcijenjenih sustava u Hrvatskoj.

Posljednjih godina luka prolazi kroz proces modernizacije i prilagodbe zahtjevnijem tržištu, s naglaskom na veću učinkovitost i stabilnost poslovanja. Na čelu tog procesa je predsjednik uprave Filip Rogošić.

S njim smo razgovarali o stvarnoj ulozi Luke Split danas, infrastrukturnim ograničenjima i mogućnostima razvoja.

Luka Split često se u javnosti promatra prvenstveno kroz lokalni kontekst. Koliko je njezina uloga zapravo šira i važnija za hrvatsko gospodarstvo u cjelini?

Luku Split se još uvijek prečesto gleda kroz lokalnu prizmu, iako je njezina uloga puno šira. Ona je važan dio logističkog sustava koji nadilazi sam grad i regiju. Njezina vrijednost nije samo u prostoru koji opslužuje, nego u tome što omogućuje svakodnevno funkcioniranje niza gospodarskih aktivnosti koje ovise o pouzdanoj opskrbi. Ako gledamo dugoročno, potencijal luke je i veći od onoga što danas vidimo. No taj potencijal neće se realizirati sam od sebe. On ovisi o tome koliko će cijeli sustav oko nje biti funkcionalan i dobro povezan.

Koliko je razvoj željezničke infrastrukture važan za budući razvoj Luke Split?

Željeznica je temelj svake ozbiljne logistike. Bez nje nema punog razvoja luke. Danas problem nije samo stanje pruge, nego i činjenica da nije elektrificirana. To u praksi znači sporiji promet, veće troškove i manju pouzdanost u odnosu na konkurentske pravce. U takvim uvjetima nije iznenađenje da dio prometa ide drugim rutama. Zato modernizaciju i elektrifikaciju željezničke infrastrukture ne treba gledati kao razvojni dodatak, nego kao osnovni preduvjet. Tek kad se to riješi, Split može ozbiljnije ući u segment stabilnog i konkurentnog teretnog prometa.

U prijelaznom razdoblju dok se ne realiziraju ključni infrastrukturni projekti, koliko su mjere poput subvencioniranja prijevoza važne za održavanje konkurentnosti?

U takvim okolnostima treba biti realan i gledati širu sliku. Dok infrastruktura ne omogući punu konkurentnost, određene mjere potpore pomažu održati stabilnost poslovanja. Subvencioniranje prijevoza može pomoći, ali isključivo kao privremeno rješenje. Ne kao trajni model, nego kao način da se u prijelaznom razdoblju ublaže razlike u odnosu na luke koje već imaju razvijeniji sustav.

Treba imati na umu da tržište reagira brzo. Promet koji jednom ode, teško se vraća. Upravo zato ovakve mjere mogu biti važne dok se ne riješe ključna infrastrukturna ograničenja.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Koliko današnja prometna povezanost utječe na svakodnevno funkcioniranje luke i gdje vidite najveća ograničenja?

Prometna povezanost izravno se vidi u svakodnevnom radu luke. To nije apstraktna tema, nego operativna stvarnost. Postojeći pristupni pravci, posebno na području Solina, predstavljaju ozbiljno ograničenje. Svako zagušenje usporava protok robe i unosi dodatnu neizvjesnost. U logistici pouzdanost znači jednako koliko i kapacitet. Ako sustav nije predvidiv, vrlo brzo gubi na konkurentnosti, bez obzira na sve ostale prednosti.

Koliko odluke vezane uz infrastrukturne projekte, poput mosta preko Kaštelanskog zaljeva, mogu dugoročno utjecati na razvoj luke?

Takve odluke imaju dugoročne posljedice i zato ih treba donositi s jasnom razvojnom perspektivom, a ne samo prema trenutnim potrebama. Za Luku Split je ključno da plovidbeni profil mosta u Kaštelanskom zaljevu bude minimalno 55 metara. To nije proizvoljan zahtjev, nego razina koja omogućuje prihvat suvremenih brodova i ostavlja prostor za budući razvoj.

Već danas se približavamo tim granicama, a trend u pomorskom prometu je jasan. Brodovi su sve veći i zahtjevniji. Ako se ta visina smanji, dio tog prometa jednostavno više neće moći dolaziti u Split. Odluke koje danas izgledaju kao kompromis, sutra vrlo lako postaju ograničenje. Zato je važno razmišljati unaprijed.

Kako gledate na razvoj juga Hrvatske izvan turizma, posebno u kontekstu logistike i gospodarstva?

Turizam je za jug Hrvatske iznimno važan i to nitko ne dovodi u pitanje, ali dugoročno ne može i ne smije biti jedini okvir razvoja. Ovaj prostor ima potencijal za puno širu gospodarsku aktivnost, od logistike do različitih oblika industrije i distribucije. Ono što nas trenutno najviše koči je infrastruktura. Bez kvalitetne prometne povezanosti teško je očekivati ozbiljniji razvoj drugih sektora. Ako želimo stabilan i održiv rast, moramo sustavno otvoriti prostor i za te djelatnosti. To nije pitanje jednog projekta, nego načina kako kao sustav razmišljamo o razvoju.

U kojem smjeru vidite razvoj Luke Split u idućih pet do deset godina?

Razvoj vidim kao postupan, ali jasan proces. Ne očekujem nagle skokove, nego kontinuirano jačanje operativne učinkovitosti, modernizaciju i prilagodbu tržištu. Luka već ima čvrste temelje i iskustvo, ali današnje tržište traži više; veću brzinu, fleksibilnost, pouzdanost. Mislim da će ključ biti u tome koliko ćemo se uspješno povezati s ostatkom logističkog sustava i stvoriti uvjete za stabilan i predvidiv promet.

Koliko su pitanja ekologije i kvalitete zraka danas važna u upravljanju lukom?

Danas to više nije dodatna tema, nego sastavni dio svakodnevnog upravljanja i odgovornosti. Prošla godina otvorila je pitanje kvalitete zraka i to smo shvatili vrlo ozbiljno, pa smo dodatno pojačali interne aktivnosti s ciljem prevencije.

Važno nam je da takve stvari ne ignoriramo, nego da ih rješavamo otvoreno i odgovorno. Prema dostupnim mjerenjima i analizama, zrak je čist, što je dobar pokazatelj da sustav funkcionira.

No, to ne znači da smo završili posao. Upravo suprotno, to nas obvezuje da budemo još bolji. Fokus nam je na konkretnim operativnim mjerama, boljoj kontroli manipulacije teretom, ulaganjima u suvremene zatvorene sustave te kontinuiranom praćenju. Važno nam je što sve radimo u suradnji s nadležnim institucijama, jer jedino uz transparentnost i stalno praćenje možemo dugoročno graditi povjerenje i održiv sustav.

Kako uskladiti razvoj luke s činjenicom da se nalazi u osjetljivom urbanom prostoru?

To definitivno traži višu razinu odgovornosti nego u klasičnim industrijskim zonama. Luka Split nije izdvojeni sustav, ona je dio grada i svaka naša aktivnost ima širi utjecaj. Zbog toga razvoj mora biti pažljivo planiran i prilagođen prostoru u kojem djelujemo. Takav pristup ponekad usporava procese, ali dugoročno daje stabilniji i održiviji rezultat. Mislim da je to jedini ispravan put.

Koliko vam je važno da luka bude aktivan dio zajednice u kojoj djeluje?

To doživljavamo kao nešto potpuno prirodno. Luka nije sama sebi svrha, ona je dio grada i zajednice. Sretni smo što možemo podržati udruge, sportske klubove i kulturne projekte. To nisu velike stvari u poslovnom smislu, ali jesu važne za kvalitetu života u gradu. U konačnici, razvoj luke i razvoj zajednice idu zajedno. Jedno bez drugog nema punog smisla.

Što smatrate ključnim preduvjetima da Luka Split u potpunosti iskoristi svoj potencijal u idućem razdoblju?

Ako moram izdvojiti jednu stvar, onda je to infrastruktura. Prije svega željeznica, zatim kvalitetne pristupne ceste i bolja povezanost sa zaleđem. Bez toga nema ozbiljnog iskoraka, bez obzira na ulaganja unutar same luke. S druge strane, danas se u Splitu i okolici jasno vidi snažan investicijski ciklus. Grad je pun gradilišta, od cesta i tunela do uređenja javnih prostora.  To pokazuje da postoji jasna razvojna dinamika i da se stvari pokreću.

Važno je reći da su i Vlada i resorna ministarstva pokrenuli niz projekata koji se sada konačno realiziraju u većem obujmu. Ako se taj tempo zadrži i ključni prometni projekti dovrše, uvjeren sam da Luka Split može svoj potencijal pretvoriti u konkretan razvojni iskorak.