Tvrtka Derma iz Varaždina, koja je 1947. počela s radom kao otkupna stanica za kožu i crijeva, danas je domaći i regionalni lider u proizvodnji prirodnih crijeva i ovitaka za mesnu industriju. Štoviše, pitanje je kako bi izgledala hrvatska suhomesnata industija bez njihovih proizvoda jer, kako nam se pohvalio Mladen Topolnjak, predsjednik Uprave Derme, njihovi su klijenti gotovo svi hrvatski proizvođači mesnih prerađevina.
Mogu i bez Cefte Proširenje proizvodnih kapaciteta u punom je jeku. Uz otvaranje proizvodnje u Kini, u tijeku je i jačanje proizvodnih kapaciteta u varaždinskom pogonu, koji upravo čeka novi stroj za sabijanje ovitaka vrijedan oko tri milijuna kuna. U 66-godišnjem radu tvrtke iz Varaždina dva su prijelomna trenutka. Topolnjak kao prvi važan događaj za razvoj tvrtke izdvaja osamostaljenje od Derme Zagreb, potkraj 80-ih. Drugi prijelomni trenutak bio je 2007., kad se tvrtka strateški opredjeljuje za osvajanje tržišta Europske unije.

“U tom trenutku nismo išli prema istočnim tržištima nego smo se okrenuli prema zemljama EU, što se danas pokazalo dobrim potezom”, skromno kaže Topolnjak. No, brojke pokazuju koliko je to bila ključna odluka za daljnji razvoj tvrtke. Dok je 2005. i 2006. izvoz na tržišta EU iznosio tek pet posto, danas od ukupno 65 posto, s koliko izvoz sudjeluje u prihodima, gotovo 90 posto čini upravo izvoz u zemlje EU. Najznačajniji izvoz odnosi se na tržište Njemačke, Francuske, Italije, Slovenije i Austrije. Upravo zbog takve orijentacije ulazak u Europsku uniju, koji će pogoditi mnoge hrvatske tvrtke orijentirane na izvoz na tržište Cefte, na poslovanje Derme neće znatno utjecati.
“Bez obzira na to što možemo očekivati udar zbog jačanja konkurencije, dovoljno smo jaki da supstituiramo taj udar svojom prisutnošću na europskom tržištu”, navodi Topolnjak, koji već 18 godina radi u Dermi. Kako je izvoz u EU posljednjih nekoliko godina rastao dvoznamenkastim stopama, tvrtka je morala osigurati dovoljno kvalitetne sirovine kako bi zadovoljila potražnju. Budući da su kineske klaonice velik izvor sirovine u segmentu ovčjih crijeva, kojih na europskom tržištu nema dovoljno, “logično je da budemo na samom izvoru”, objašnjava Topolnjak glavni razlog, uz velike troškove prijevoza, za otvaranje proizvodnje u Kini.

Prvi pogon u Kini 2010.
Prvu tvrtku, u Šijiažuangu u kineskoj provinciji Hebei, otvorili su 2010., no kako se pokazalo da im unajmljeni kapaciteti u tri proizvodna pogona neće zadovoljiti potražnju, ubrzo se sele u Mongoliju, odnosno u provinciju u unutrašnjosti Kine. “Osnovali smo novu tvrtku Wulanchabu-Derma”, prisjeća se predsjednik Uprave. U novoj pokrajini jedan pogon već radi, a tvornica bi do kraja trebala biti završena do srpnja ove godine. Kapaciteti proizvodnje bit će gotovo jednaki onima u tvornici u Varaždinu te će zapošljavati stotinjak radnika. Za otvaranje tvrtke u Kini, savjetuje Topolnjak, najvažnije je naći povjerljivu osobu i dobra partnera. Zato su ušli u zajedničko poslovanje u kojem je Derma 75 postotni vlasnik, a ostatak drži partner iz Kine. “Uz povjerenje, koje je nužno, posebno moram zahvaliti našem veleposlanstvu u Pekingu, posebno Branku Gačaku, koji nam je uvijek bio na dispoziciji i od velike pomoći”, ističe. Administracija, pak, s kojom se bore strani investitori u Hrvatskoj, u Kini nije nikakav problem.

“Proces traje, ali to je tako jer je posrijedi daleka zemlja. Treba u početku tamo ići i potpisivati dokumente, no uz dobru strategiju i pripremu nema većih problema”, otkriva Topolnjak, koji u Kinu zbog posla mora putovati otprilike četiri do pet puta godišnje. Vrlo je često tamo i netko od djelatnika Derme.  Topolnjak napominje da ni u kojem slučaju ne namjeravaju zatvoriti proizvodnju u Varaždinu. Trenutačni su kapaciteti proizvodnje Derme, koja je u 2011. godini ostvarila rast prihoda od 35 posto u odnosu na godinu prije, na 118,2 milijuna kuna, 40 milijuna metara prirodnih crijeva te oko 10 milijuna metara umjetnih ovitaka. Proizvodni kapaciteti u varaždinskom pogonu, napominje Topolnjak, povećat će se za 15 do 20 posto kad s radom počne i novi stroj za sabijanje umjetnih ovitaka, što se očekuje potkraj ovoga mjeseca ili početkom ožujka.

Derma zapošljava između 180 i 190 radnika, ovisno o sezoni. Njihov broj vrlo rijetko prelazi 200. Osim crijeva i ovitaka, to uspješno varaždinsko poduzeće bavi se i proizvodnjom začina te ima razvijenu maloprodajnu mrežu s trgovinama u Ivancu, Čakovcu, Varaždinu, Ludbregu i Garešnici. Usto, jedan su od rijetkih proizvođača savijenih polijamidnih ovitaka, a klijentima nude i mogućnost visokokvalitetnog tiska. “Radi dobivanja zdravstveno ispravnih proizvoda kontinuirano provodimo nadzor tehnološkog procesa proizvodnje i kontrolu kvalitete, što obavljaju naši stručnjaci i državna veterinarska inspekcija, a u našim su pogonima vrlo često i inspekcije Europske unije”, ističe Topolnjak, inače doktor veterine, koji je do dolaska u Dermu radio u Veterinaskoj stanici u Varaždinu.

Prozvode i začine
Proizvodnja začina pak čini treći segment poslovanja te u ukupnim prihodima sudjeluje sa samo sedam posto, doznajemo od Topolnjaka. Ipak, predsjednik Uprave napominje da u tom segmentu imaju velike mogućnosti širenja u maloprodaji, izravno kod kupaca, ali i u mesnoj industriji. Iako žele ući na tržište Slavonije, u Dermi trenutačno ne razmišljaju o širenju maloprodaje. Kupci Derminih proizvoda svi su proizvođači u domaćoj mesnoj industriji, napominje Topolnjak. Sirovinu za prirodna crijeva nabavljaju iz europskih klaonica, Španjolske, Francuske, Belgije, Austrije i Njemačke. Hrvatsko tržište pokriva samo dva posto njihovih potreba. Ovčja crijeva pak uvoze iz Kine i Australije, koje imaju razvijenu ovčarsku proizvodnju. “Nadam se da će se ipak nešto pokrenuti u našem razvoju po tom pitanju, jer mi smo spremni otkupiti svu sirovinu”, navodi Topolnjak. 

O zaprekama u poslovanju 

Najvećom zaprekom poslovanju u Hrvatskoj Mladen Topolnjak smatra antipoduzetničko raspoloženje, koje, kaže, pod hitno treba mijenjati. “Na žalost, sve vlade dosad ili nisu znale ili nisu htjele riješiti problem gospodarstva na način da dobri idu dalje, a loši otpadaju. Neću amnestirati ni nas poslodavce, ali dogodilo se, na žalost, ono što se ni u kojem slučaju nije trebalo dogoditi, a to je da se stječe dojam da prosječni građanin na poslodavca gleda kao na neprijatelja. Mislim da neki potezi ministra Slavka Linića idu u pravcu da se to riješi”, zaključuje Topolnjak. S druge pak strane, varaždinska Derma, koja je u posljednje tri godine u unapređenje poslovanja i proizvodnju uložila oko 15 milijuna kuna, nije imala problema s državnim aparatom. Od problema s administracijom većim problemom Topolnjak smatra mentalni sklop ljudi, za koji smatra da se mora promijeniti. “Ljudi moraju početi razmišljati na način da, primjerice, samo o nama, našim postupcima, znanju i sposobnosti ovisi kako će Hrvatska izgledati sutra i koliko će nas cijeniti. Vlast je tu samo da postavi pravila igre kako bi u toj igri pobijedio bolji, a ne onaj koji poznaje pomoćnog ili glavnog suca”, poručuje  predsjednik Uprave Derme.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Maloprodajno tržište

Od lidera Dalmacije do nacionalnog simbola uspjeha u maloprodaji