EN DE

‘Da je BP imao naš sustav, ne bi bilo katastrofe u Meksičkom zaljevu’

Autor: Bernard Ivezić
13. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

N-Labov novi softver u svega nekoliko mjeseci ‘skinulo’ je više od 500 novih tvrtki iz Hrvatske, BiH, Srbije, Makedonije i Crne Gore

Direktor i suvlasnik male zagrebačke visokotehnološke tvrtke N-Lab Krešo Vrkić prevalio je mnogo prepreka da bi uspio, a s jednom od njih suočio se i nedavno. Na mjesec dana monopolist HEP isključio je njegovoj tvrtki struju te tako u opasnost doveo već dogovoreno širenje na Irak. N-Lab je, naime, dobio vrijedan ugovor isporuke licencija i opreme za iračku tvrtku Oilfield Services Company. U prvoj fazi treba isporučiti tri licencije svoga vlastitog softvera Pen-Laba vrijednog 80.000 dolara, a potom još tri puta toliko.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Vrkić kaže da je na izazove navikao i da se tome uspješno može prilagoditi, ali da bi bio sretniji da je situacija bila drukčija. “U deset godina koliko na tržištu nudimo Pen-Lab postali smo jedan od glavnih igrača u tom uskom, ali stabilnom segmentu naftnog biznisa”, kaže Vrkić. Sustav Pan-Lab složena je mreža senzora koji se postavljaju na različite dijelove naftnih platformi kako bi prikupljali različite informacije od vibracija preko tlaka, temperature, protoka tekućina, njihove gustoće, otpora, pomaka pa sve do rotacije svrdla. Umjetna inteligencija ugrađena u Pen-Lab, koja je nastala kao plod znanja i razvoja N-Labovih stručnjaka, potom tumači tako prikupljene podatke i iz njih radi geološke karte koje otkrivaju kakvo je sigurnosno stanje. “Naš softver osigurava da se na platformi ne dogodi ono što se dogodilo u Meksičkom zaljevu”, ističe Vrkić. N-Labov softver provjerava niz sigurnosnih parametara i pomaže u sprečavanju eksplozije naftnih bušotina i platformi. No njegova je primjena znatno šira. Naftne kompanije koriste ga u ubrzanju brzine bušenja, u analizi naftnih polja i ekonomičnosti pojedinih bušotina. Vrkić naglašava da je zahvaljujući Pen-Labu moguće brzo otkriti treba li promijeniti zonu i način bušenja, a među Pen-Labovim korisnicima je i Ina.

Direktor i suvlasnik male zagrebačke visokotehnološke tvrtke N-Lab Krešo Vrkić prevalio je mnogo prepreka da bi uspio, a s jednom od njih suočio se i nedavno. Na mjesec dana monopolist HEP isključio je njegovoj tvrtki struju te tako u opasnost doveo već dogovoreno širenje na Irak. N-Lab je, naime, dobio vrijedan ugovor isporuke licencija i opreme za iračku tvrtku Oilfield Services Company. U prvoj fazi treba isporučiti tri licencije svoga vlastitog softvera Pen-Laba vrijednog 80.000 dolara, a potom još tri puta toliko.

Vrkić kaže da je na izazove navikao i da se tome uspješno može prilagoditi, ali da bi bio sretniji da je situacija bila drukčija. “U deset godina koliko na tržištu nudimo Pen-Lab postali smo jedan od glavnih igrača u tom uskom, ali stabilnom segmentu naftnog biznisa”, kaže Vrkić. Sustav Pan-Lab složena je mreža senzora koji se postavljaju na različite dijelove naftnih platformi kako bi prikupljali različite informacije od vibracija preko tlaka, temperature, protoka tekućina, njihove gustoće, otpora, pomaka pa sve do rotacije svrdla. Umjetna inteligencija ugrađena u Pen-Lab, koja je nastala kao plod znanja i razvoja N-Labovih stručnjaka, potom tumači tako prikupljene podatke i iz njih radi geološke karte koje otkrivaju kakvo je sigurnosno stanje. “Naš softver osigurava da se na platformi ne dogodi ono što se dogodilo u Meksičkom zaljevu”, ističe Vrkić. N-Labov softver provjerava niz sigurnosnih parametara i pomaže u sprečavanju eksplozije naftnih bušotina i platformi. No njegova je primjena znatno šira. Naftne kompanije koriste ga u ubrzanju brzine bušenja, u analizi naftnih polja i ekonomičnosti pojedinih bušotina. Vrkić naglašava da je zahvaljujući Pen-Labu moguće brzo otkriti treba li promijeniti zonu i način bušenja, a među Pen-Labovim korisnicima je i Ina.

Prebjezi iz Naftaplina
Godišnje na Pen-Labu tvrtka N-Lab uprihodi između 100 i 200.000 dolara. Unatoč krizi posao u Iraku mogao bi im donijeti znatno više od toga. Vrkić kaže da je to velik pomak naprijed za N-Lab, osobito u usporedbi s onim što je tvrtka bila prije šesnaest godina kad je s dvojicom svojih kolega otišao iz Naftaplina, odlučivši se okušati u poduzetništvu. “Imali smo plaću od 150 maraka i vjerovali da sami možemo bolje. Nas trojica – Mladen Hren, Slavko Mukavec i Krešo Vrkić – pokrenuli smo N-Lab. Za početak smo radili sve, pa i računovodstvene aplikacije, a istodobno smo razvijali Pen-Lab. Znanja smo imali, poznavali smo industriju i imali kontakte. Upravo su nam dobri kontakti i razvoj suradnje s partnerskim tvrtkama u toj branši omogućili da se probijemo”, prisjeća se Vrkić. Dodaje da je naftna industrija globalna, pa su tako i oni da bi se natjecali morali pružati usluge na globalnoj razini. Vrkić ističe da su u njihovu središtu u Zagrebu prije nekoliko godina na obuci bili ljudi iz Nigerije. Internetom edukaciju i podršku pruža naftnim kompanijama u Iraku i Dubaiju. “Nije zanemarivo koliko ljudi živi od informatike u Hrvatskoj, ali moje je mišljenje da je važnije koliko takvih tvrtki svoj novac zarađuje izvan naših granica. Vjerujem da je svaki zarađeni euro ili dolar u inozemstvu mnogo vredniji nego onaj koji se okrene unutar sustava u Hrvatskoj”, navodi Vrkić. U šali dodaje da ima jedinu tvrtku na svijetu koja točno zna kad će joj se proizvod ugasiti, a riječ je o 2047. godini kad pojedini stručnjaci nagađaju da bi moglo nestati nafte. “Međutim, mi ćemo se tome prilagoditi. S jedne strane Pen-Lab nije naš jedini proizvod, a s druge on je zapravo sustav senzora i baze znanja koja tumači podatke koje ti senzori prikupljaju. Takav pogled na naš proizvod omogućava nam da ga prilagodimo za brojne druge potrebe”, kaže Vrkić naviknut na izazove i uvijek nove prepreke. Jednu takvu prepreku stvorila mu je i kriza, koja je ugasila prethodno vrlo izdašan izvor prihoda od konzultantskih usluga i prodaje poslovno-informatičkih rješenja.

N-Lab je stoga razvio vlastiti ERP koji u različitim verzijama prilagođava malim, srednjim i velikim kompanijama. “Ove godine smo svoj ERP, zvan UsBS, ponudili besplatno svim novim tvrtkama koje tek počinju s radom. Nudimo im rješenje koje će zadovoljiti sve njihove potrebe na početku, za jednoga korisnika, sa svim osnovnim funkcionalnostima i potpuno besplatno”, kaže Vrkić. N-Labov novi softver u svega nekoliko mjeseci skinulo je više od petsto novih tvrtki iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Crne Gore. Vrkić je posebno zadovoljan tim podatkom jer navodi da se žele širiti kroz gradnju korisničke baze. “Ponudili smo besplatnu aplikaciju i kad se stvori dovoljna baza korisnika, vjerujemo da će se pojaviti i kvalitetni partneri koji su zainteresirani za gradnju partnerske mreže na novim tržištima. No nije nam cilj pronaći velikog partnera ili nekoga strateškog ulagača”, kaže Vrkić, već ističe da se žele nastaviti širiti vlastitim kapitalom i kroz organski rast. N-Lab se nada da će većina njihovih novih korisnika UsBS-a postati njihovi klijenti koji će od njih kupovati usluge. “Naš softver im omogućava da nesmetano nastave svoj rast do srednjih ili velikih kompanija. Znači jednom kad počnu koristiti naš softver, mogu s njim rasti koliko god im to treba i u kojoj god im industriji to treba”, pojašnjava Vrkić.

Osvajanje Kine i Rusije
Na sličan način N-Lab planira svoj ERP softver prodavati u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj i drugdje u Europskoj uniji. Najveći izazov u izradi takvog softvera je razvoj i prilagođavanje situaciji u Hrvatskoj. “Kad se promijeni porezni zakon, mi ćemo dodati besplatnu nadogradnju kako bi softver koji se koristi uvijek bio najsvježiji. U sklopu softvera su sve porezne politike za Hrvatsku, ali i države u okruženju, multivalutna podrška, podrška za više jezika, kontni planovi i tako dalje”, odgovara Vrkić. Ponosno ističe da im je inovacija, odnosno besplatno dijeljenje tog softvera, olakšalo prodaju. Neki od 30 velikih klijenata odlučili su kupiti jače verzije njihova ERP-a takozvane UBS 21, upravo stoga što su ih mogli isprobati prije kupnje. Vrkić dodaje da nije dovoljno gledati tržišta poput Njemačke, Francuske, Španjolske i Italije, već treba razmišljati globalno i graditi prilike u Kini, Rusiji i zemljama arapskog svijeta. “Širenje na ta tržišta je idući izazov za N-Lab”, zaključuje Vrkić.

Prepoznata kvaliteta

Pisarnica i pismohrana za 60 gradova i tvrtki
Nakon što je počeo besplatno dijeliti vlastitu ERP aplikaciju UBS prilagođenu za poduzetnike početnike, koju je preuzelo više od petsto korisnika, N-Lab je počeo besplatno dijeliti i vlastito rješenje za upravljanje dokumentima zvano Pisarnica i pismohrana koju je dosad preuzelo 60 gradova, općina i tvrtki. “U našu ERP aplikaciju, koja nosi certifikat ‘Izvorno hrvatsko’, uložili smo takoreći sve. Razvijamo je već desetak godina i korisnici su prepoznali njezinu kvalitetu”, kaže Vrkić.

Autor: Bernard Ivezić
13. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close