Prve drvene kuće građene su još u brončano doba, oko 1100 godina prije nove ere. Iako su u međuvremenu otkriveni brojni materijali od kojih se mogu graditi stambeni objekti, kuće građene od drva upravo proživljavaju svoju renesansu i danas se takav način gradnje proširio posvuda u svijetu. Najveći broj drvenih kuća može se danas naći u Sjevernoj Americi, Skandinaviji i Europi. Popularnosti ove vrste gradnje doma pridonose brojni čimbenici. Primjerice, danas se koriste suvremeni alati i strojevi za obradu drva, a neki moderni materijali u kombinaciji s drvom pun su pogodak glede ugodnosti ambijenta, zdrave životne sredine i estetike objekata. O trajnosti drvenih konstrukcija suvišno je govoriti. Recimo, u Rusiji još i danas postoje drvene crkve izgrađene u XVI. vijeku, a u Velikoj Mlaci pokraj Zagreba i danas je u funkciji drvena kapela Sv. Barbare koja je izgrađena davne 1642. godine. A evo i razloga zbog kojeg drvena gradnja neće tako skoro nestati. Naime, drvo je šest puta bolji izolator nego cigla, a 15 puta bolji nego beton. Drveni zid debljine 10 cm ima toplotnu izolaciju kao 30 cm opeke. Zato stanovnici drvenih kuća koji žive u znatno hladnijoj klimi troše dva puta manje energije na zagrijavanje. Drvo je materijal male gustoće, odnosno težine, pa je puno lakše za transport od betona i cigle.

Nema zračenja
U slučaju požara drvo prenosi 10 puta slabije toplinu isijavanja nego beton, a čak 250 puta nego čelik tako da je vatrogascima dopušten duži boravak unutar drvene kuće nego u zidanoj ili betonskoj. Neka istraživanja pokazuju da drvene konstrukcije ne sprečavaju prolazak Zemljinih magnetskih silnica koje su važne za čovjekovo zdravlje, a također drvo ne emitira radioaktivno zračenje, štetne plinove, alergijsku prašinu i statički elektricitet. Neke zemlje u trusnim područjima, posebno Japan, sve su više zainteresirane za kuće od drveta zbog učestalih potresa. Drvo u sebi uvijek sadrži određenu količinu vlage te je teže zapaljivo nego ostali suhi materijali. Sam postupak gradnje od prije sto godina i danas se po mnogo čemu razlikuje, no princip uvijek ostaje isti. Danas se koriste sofisticirani alati i strojevi za obradu drva, a suvremeni materijali u kombinaciji s drvom daju pun pogodak glede ugodnosti ambijenta, zdrave životne sredine i estetike objekata. U novije vrijeme postoji trend povećanog zanimanja za drvene kuće i u našoj zemlji. “Klik dom”, novi je domaći projekt lako gradive obiteljske kuće, a iza njega stoji poznati zagrebački arhitekt Ivica Plavec. On je dizajnirao u potpunosti hrvatski proizvod drvenih kuća, čiji kvadrat stoji oko 500 do 600 eura. Njegove su drvene kuće snažno individualizirane tako da svaka od njih može pratiti ideje svojeg vlasnika.

Taj je projekt Ivica Plavec pokrenuo je 2005. godine iako o modularnim kućama razmišlja već puno desetljeće. Kako kaže autor, gradnja takvog doma je jeftina, jednostavna i usput dobro izgleda. “Htio sam sagraditi nešto što je s vremenom moguće promijeniti i nadograditi, a zbog raznih prednosti drvene kuće pokazale su se mi se kao idealne za ono što želim”, istaknuo je Plavec. Iako još nije došlo do serijske proizvodnje takvih kuća, Plavec je izradio katalog u kojemu se mogu otkriti mnoge mogućnosti i načini gradnje tih objekata. “Moja ideja je brendirati projekt ‘Klik dom’ koji bi omogućavao ljudima da dobiju kuću kakvu žele za vrlo razumnu cijenu i vrlo jasno definirane troškove”, kaže Plavec. Gradnja kuće takve vrste traje tek tjedan dana. Dakle, kada se precizno definira što investitor želi, koliko želi soba, kakvu fasadu, kakvu konstrukciju, od kojeg drva, s kojim materijalima te nakon ishođenja svih potrebnih dozvola, sama montaža traje tjedan dana. Cijena obično varira između 500 i 600 eura po četvornom metru, ovisno o materijalima i razini složenosti konstrukcije, a ta relativno niska cijena postignuta je modularnim elementima i serijskom proizvodnjom koja pojeftinjuje gradnju, a i jamči razinu kvalitete. Tako najmanja kuća može imati samo 40-ak četvornih metara, a najveća može imati prizemlje i tri kata i nekoliko tisuća kvadrata. Kada je u pitanju izdržljivost i trajanje takve gradnje, Plavec tvrdi da takva kuća može trajati jednako dugo kao i klasična ako se redovito održava. Kuću je potrebno servisirati svakih šest-sedam godina uz prisutnost stručnjaka koji će pregledati kuću.

Zdraviji ambijent
Izbor doma potrebno je sagledati kroz razne aspekte, a odluku nipošto ne treba donositi naglo. Postoje mnogi razlozi za odabir drvene kuće: zdraviji ambijent, bliskost prirodi, želja za estetikom, a posebno cijena. Gradnja drvene kuće je jeftinija te kraće traje od klasične cigla-beton kuće. Naime, završetkom standardne kuće cigla-beton potrebno je neko vrijeme da se voda korištena za građenje i žbukanje osuši iz zidova te za to vrijeme nije pogodna za stanovanje. Montaža drvene kuće spada u vrstu takozvane suhe gradnje, pa je pri završetku poslova moguće odmah u nju useliti. Nadalje, suhu gradnju je moguće izvoditi i na izuzetno niskim temperaturama, dok kod betonske gradnje to nije slučaj zbog smrzavanja vode. Dakle, svoju drvenu kuću bez ikakvih problema možete početi graditi zimi te već iste zime u nju i useliti. Bez obzira je li riječ o kući za stanovanje ili vikendici drvena kuća je san sve većeg broja ljudi, a naročito onih koji su imali priliku provesti neko vrijeme u takvom objektu i doživjeti ga u svoj njegovoj pitomosti i prirodnosti. Drvo je u svojoj mikrostrukturi difuzno, što znači da propušta zrak u oba smjera. Tako se osigurava neprekidna izmjena unutrašnjeg i vanjskog zraka te nema potrebe za otvaranjem vrata i prozora, nema propuha, nema gubitka topline. Za razliku od drva, beton i PVC nemaju takva difuzna svojstva i nisu prozračni nego hermetički zatvaraju stambeni prostor. Gradnjom drvene kuće dobije se zdrav i kisikom pun prostor za život, što je posebno važno osobama s dišnim poteškoćama. Drvo kao prirodan materijal pokazuje odlična elektrostatička svojstva. To znači da se drvo neće naelektrizirati te privlačiti i zadržavati mikročestice prašine, peludi itd. Na taj način unutar drvene kuće stvara se antialergijska sredina. Problem je što se vrlo često takve kuće stilski ne uklapaju u predodžbe mnogih obitelji zbog svoje drvene fasade koja asocira na seoski rustikalni ugođaj. Na sreću, arhitektura se posljednjih godina jako razvila i nastala su mnoga uzbudljiva i neobična arhitektonska rješenja. Kod drvene kuće i boja je vrlo važna te na nju treba obratiti pažnju. Kod nas obično dominira prirodna boja drveta, dok je u nordijskim zemljama popularna željezno-oksid crvena i oker žuta. Noviteti u industriji boja obuhvaćaju cijeli spektar duginih boja. Odlučujući faktor u tom razvoju je činjenica da su moderne boje trajne, difuzijski otvorene i lako se nanose. Njegovanje, koje je kod drva jedna od bitnih stavki, na taj način prilično je reducirano.

Zagrijavanje

Nema promjene u 24 sata
Temperatura unutar drvene kuće ostat će u 24 sata nepromijenjena iako se ne radi dodatno zagrijavanje. Prema istraživanjima Američkog nacionalnog zavoda za standarde, rasipanja topline kroz pojedine dijelove kuće iznosi: krov-strop – 0,20 W/m2K; pod položen na betonsku ploču – 0,20 W/m2K; pod ispod kojeg je zrak – 0,16 W/m2K; prozori – 1,90 W/m2K; vanjska vrata – 0,70 W/m2K, vanjski zidovi – 0,20 W/m2K. Disipacija kroz vanjske zidove ovisi o debljini oblica, odnosno greda, a iznosi: 90 mm – 0,9 W/m2K, 130 mm – 0,5 W/m2K, 200 mm – 0,3 W/m2K. Iz priloženog je vidljivo kako najveći gubitak topline ide kroz prozorska stakla.