Konzorcij CROTRAM, okosnicu kojeg čine Končar i Gredelj, isporučio je jučer u pogonu Končara – Električnih vozila na zagrebačkom Jankomiru 35. tramvaj, od ukupno njih 70, zagrebačkom javnom prijevozniku ZET-u. Riječ je o projektu vrijednom 112 milijuna eura koji je pokrenut 2003. godine, a prvi tramvaj TMK 2200 predstavljen je u travnju 2005. godine.

Gredelju 15 posto
Prema riječima dr. Ivana Bahuna, direktora Končara – Električnih vozila, tramvaji se grade dinamikom od četiri komada na mjesec, odnosno jedan tjedno te bi posljednji od kontigenta 70 Cromtrama trebao biti isporučen u lipnju ili srpnju iduće godine. Na jučerašnjoj prigodnoj svečanosti najavljeno je da će oko Božića iz tvornice izaći i 50. tramvaj, no važnije je da se oko tog datuma očekuje potpisivanje novog ugovora ZET-a i Cromtrama za nabavku još 70 tramvaja. Zagrebački ZET neće biti jedini kupac tramvaja TMK 2200, kazao je Ivan Bahun, objasnivši da su za njihov proizvod zainteresirani i u Poljskoj, Bugarskoj, Sloveniji, Srbiji, Rumunjskoj i Njemačkoj. Prema najavama iz konzorcija, prvi Crotram trebao bi se naći na beogradskim ulicama već 26. rujna na promotivnoj vožnji. Otprilike u isto vrijeme, od 19. do 22. rujna, Crotram će se predstaviti i na jednom od najvećih svjetskih sajmova transporta u Berlinu. Za tu priliku je napravljena i posebna konzola s kabinom tramvaja koja će se jednostavno moći transportirati na mnogobrojne sajmove na kojima se zagrebački konzorcij namjerava predstaviti. Naravno, na svečanosti nije bilo riječi o nesuglasicama između dviju kompanija. Crotram TMK 2200 jedan je od najvećih projekata u modernoj Hrvatskoj, projekt novog tramvaja pao je u sjenu nesuglasica između nositelja projekta Končara i Gredelja. Gredelj nije presretan što Končar tramvaj predstavlja isključivo kao svoj proizvod, kao ni udjelom u proizvodnji koja iznosi 15 posto. Kap koja je navodno prelila čašu je informacija da se Končar javio na natječaj s tramvajem u Poljsku bez da je obavijestio Gredelj, a sporan je i udio domaćih i stranih tvrtki.

Vrata iz Kine
Končar netočno predstavlja tramvaj kao domaći proizvod u visini 70 posto, a udio domaćih tvrtki ne prelazi 50 posto. “Stolci su iz Španjolske, interijer iz Slovenije, stakla iz Mađarske, vrata iz Kine, klima iz Austrije, postolja iz Njemačke. Većinu tih stvari mogle bi prozvoditi hrvatske tvrtke”, kaže upućeni izvor. Apsurd bi se mogao dogoditi i na sajmu željezničkog transporta koji se krajem rujna održava u Berlinu. Naime, Gredelj bi kao svoj proizvod izložio cijeli tramvaj, a Končar samo prednji dio. Direktor Gredelja Ivan Tolić, koji nije bio na jučerašnjoj svečanosti, nije dosad htio javno polemizirati s Konačarom, nego je samo potvrdio kako bi novi ugovor trebao biti modificiran u korist njegove tvrtke i ostalih domaćih proizvođača.
“Ugovor bi trebao biti nešto promijenjen. Zalagat ćemo se da se udio naše proizvodnje poveća, kao i udio domaćih tvrtki. Odgovara nam da se ugovor potpiše do kraja godine ili nešto prije kako bismo mogli nastaviti kontinuitet u proizvodnji”, izjavio je nedavno za Poslovni dnevnik Tolić. Nasuprot tome, direktor grupe Končar Darinko Bago je uvijek tvrdio da je suradnja s Gredeljom izvrsna.

Konzorcij će za novih 70 tramvaja dobiti oko 125 milijuna eura

Iako je o ugovoru za 70 novih tramvaja već duže spekuliralo, postojale su prepreke oko visine cijene, testiranja kvalitete isporučenih vozila i suradnje Končara i Gredelja. Dvije prve su nakon uspješnog testiranja i pregovora riješene, a preostaje uskladiti zahtjeve Gredelja i Končara. Što se cijene tiče, u konzorciju smatraju da bi ona za novih 70 tramvaja trebala biti veća od 118 milijuna eura koliko je plaćena prethodna narudžba od koje je dosad isporučeno 35 tramvaja. Opravdanje za višu cijenu, a traži se 125 milijuna eura, nalazi se u poskupljenju crne metalurgije, troškova općenito i slabljenju eura prema kuni. U gradu prvo nisu htjeli pristati na višu cijenu, ali je u prvotnom ugovoru ipak postojala klauzula koja je određivala da u slučaju nove narudžebe cijena može biti za pet posto viša. Kako ne bi u pitanje doveli jednu od kapitalnih investicija, grad je pristao na traženu cijenu.
(I. Pandžić)