Nakon imenovanja Ane Lovrin u Nadzorni odbor Croatia Airlinesa ta je tvrtka sa 13 članova NO-a postala svojevrsni rekorder u nacionalnim okvirima. Naime, većina hrvatskih velikih tvrtki ima između sedam i devet članova nadzornih odbora. Od 20-ak analiziranih velikih javnih i privatnih kompanija u Hrvatskoj, osim Croatije Airlinesa, najviše nadzornika imaju Podravka i Zagrebački holding, po njih 11.

Udomljavanje političara
I dok su u NO-u Zagrebačkog holdinga široj javnosti uglavnom nepoznati ljudi, u Podravkinom ima i nekoliko poznatih ličnosti. Prije svega tu su bivši dugogodišnji predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac i predsjednik Uprave Vjesnika Franjo Maletić te u posljednje vrijeme posebno eksponirani dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Darko Tipurić. Po devet članova NO-a imaju Hrvatske šume, Petrokemija, Adris i T-HT. Od tih kompanija najzvučnija imena nadzornika su u Hrvatskim šumama. Tu javnu tvrtku nadziru, između ostalih, i prvak Hrvatske seljačke stranke, inače člana Vladine koalicije, Josip Friščić, a do prošlog tjedna i Božidar Pankretić. NO T-HT-a karakterizira velik broj stranih državljana, njih šest, što s obzirom na to da je vlasnik te kompanije njemački T-Com i nije iznenađujuće. Nacionalna naftna kompanija Ina i Zagrebačka banka imaju u sastavu NO-a po osam članova. Obje kompanije, također zbog stranog vlasništva, u odborima imaju velik broj stranih državljana. Kako je vlasnik Ine mađarski Mol, u NO-u te tvrtke nalazi se pet Mađara, a u Zagrebačkoj banci prevladavaju Austrijanci i Talijani. Od istaknutih osoba javnosti su poznati vjerojatno jedino predsjednik i potpredsjednik NO-a Ine u osobama Damira Polančeca i Tomislava Ivića, novog ministra branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Zanimljiv je i slučaj Privredne banke Zagreb (PBZ) u čijem sedmočlanom NO-u nema nijednoga hrvatskog državljanina.

Prednost stručnjacima
Najmanji broj nadzornika, od analiziranih tvrtki, ima građevinska tvrtka Ingra, njih četiri. Iako je nepisano pravilo da nadzorni odbori, kao i uprave tvrtki, imaju neparan broj članova zbog lakšeg odlučivanja, nekolicina hrvatskih kompanija se ipak odlučila za parni broj. Dok je u nekim slučajevima tako propisano statutom, u drugim slučajevima je riječ o nepopunjenosti NO-a zbog raznoraznih administrativnih ili načelnih razloga. Konzultant Željko Perić pojašnjava da kompanije, ako nije riječ o višenacionanim tvrtkama s posebnim interesima i potrebama, ne bi trebale imati više od 5 do 8 članova. “Veliki nadzorni odbori, poput onog u Croatia Airlinesu, nepraktični su i teško se zadovolji pitanje kvoruma i donesu konkretne odluke”, kazao je Perić. On također smatra da u NO ne bi trebali ulaziti političari, već stručnjaci s kojima bi se uprava konkretne tvrtke mogla savjetovati o operativnim problemima.

Inozemstvo

U Austriji velike tvrtke s brojnim nadzornicima
Velik broj članova nadzornih odbora nije nepoznanica ni u tržišno sređenoj Austriji. Tako multinacionalne kompanije poput Bank Austria imaju i po 17 čalnova NO-a. OMV ima NO sa 15 članova, a Austria Airlines njih 12. Istodobno ima primjera gdje velike tvrtke imaju vrlo mali broj nadzornika. Tako najveći austrijski mobilni operater Mobilkom ima odbor od svega pet nadzornika, a najveća građevinska tvrtka Strabag njih šest. Kao što je to slučaj i u drugim zemljama, i u Austriji su članovi odbora međunarodnoga karaktera kao predstavnici raznih financijskih institucija iz svih dijelova svijeta.
(T: Depolo)