Comer d.o.o. iz Varaždina, jedna je od građevinskih tvrtki koje su zainteresirane za dodatno obrazovanje svojih radnika koje bi trebalo početi 22. siječnja ove godine. Graditeljske škole u Čakovcu, Bedekovčini, Osijeku, Splitu i Zagrebu osposobljavat će radnike za zanimanja zidar, tesar, armirač-betonirac i radnik u niskogradnji u trajanju od 120 školskih sati. Kandidati su radnici s iskustvom i već zaposleni u graditeljskim tvrtkama koje bi i snosile troškove prvog te vrste strukovnog osposobljavanja.

Poslodavci
Nakon uspješno završene obuke i položenog ispita polaznici bi dobili certifikat kojeg bi zajedno potvrdili Udruga poslodavaca graditeljstva Hrvatske i Savez samostalnih sindikata Hrvatske. Osim toga, certifikat bi bio priznat u okviru Kolektivnog ugovora za graditeljstvo. Ukratko, Sindikat i poslodavci u suradnji sa srednjoškolskim ustanovama pokrenuli su ovu inicijativu i zbog toga što ima radnika s iskustvom, ali bez odgovarajućeg formalnog obrazovanja, a taj je problem vezan i uz Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja koji stupa na snagu 1. travnja 2008. godine. Osim što u graditeljstvu ima zaposlenih radnika koji nisu kvalificirani, ova je djelatnost već godinama primorana uvoziti radnu snagu. U strukovnim školama obrazuje se nedovoljno učenika, a nezaposleni koji su i prijavljeni na zavodima s tim kvalifikacijama obično su nesposobni za rad ili bolesni. Drago Jambrović, direktor i suvlasnik tvrtke Comer osnovane 1996. godine, kaže da stalno imaju potrebu za radnicima jer je u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji na stotine poduzetnika koji se bave tim poslovima i pokupili su svu kvalitetnu i kvalificiranu radnu snagu. U Comeru je zaposleno dvadesetak radnika, a strance, veli Jambrović, nisu primali jer uglavnom rade u regiji i nekako se snalaze. Sada im je najveći posao koji će raditi cijele ove godine, gradnja urbanih vila u Varaždinu. Interes za osposobljavanje zaposlenih na taj način iskazali su i u varaždinskom Hidroingu, dioničkom društvu za graditeljstvo i hidrogradnju koje ima daleko veći broj ljudi i poslova jer se bavi viskokogradnjom, niskogradnjom i hidrogradnjom. Koliki će biti konačan broj polaznika, u Udruzi poslodavaca graditeljstva Hrvatske ne žele se izjašnjavati jer, kako je rekla Tatjana Gračić, ima onih koji čekaju zadnje rokove.

Ministarstvo
U HUP-u inače smatraju da graditeljstvo kao važna gospodarska grana u Hrvatskoj nije odgovarajuće zastupljeno u nadležnom ministarstvu. Među inim, po njima, trebalo bi povećati broj zaposlenih u odjelu za graditeljstvo nadležnog ministarstva kojem su uputili svoje prijedloge. Tako se, među ostalim, traži promjena pravilnika o licenciranju, zatim osnivanje državnog instituta za građevinsku tehniku te izrada državne strategije stambene izgradnje. Isto tako, i aktivno sudjelovanje poslodavaca u politici strukovnog obrazovanja također je jedan od prijedloga upućen novoj Vladi. Graditelji nadalje traže od Ministarstva gospodarstva omogućavanje veće fleksibilnosti zapošljavanja i kretanja radnika. Osim toga, zahtijeva se i priznanje sezonskog karaktera sektoru graditeljstva, zatim preraspodjela radnog vremena, kraći radni staž za starosnu mirovinu za pojedina zanimanja, veći broj dozvola za zapošljavanje stranih radnika te zapošljavanje radnika iz BiH putem kontingenta. Od Ministarstva znanosti zahtijevaju donošenje Zakona o strukovnom obrazovanju te osnivanje fonda za stipendiranje učenika i zaposlenika. Iz Udruge poslodavaca upućeni su i zahtjevi koji se, doduše, ne tiču direktno osposobljavanja radne snage, a to su smanjenje PDV-a za usmjerenu stanogradnju i za graditeljstvu po uzoru na EU.

Stranih građevinskih radnika 100% više

U Zagrebu je od ove godine dvaput veća kvota radnih dozvola za strance kojih je lani bilo oko 500, dok ih je za cijelu Hrvatsku u građevinarstvu odobreno 3630. U gradu je, osim toga, prošle godine osnovano Obrtničko učilište putem kojeg se stalnoo osposobljava za deficitarna zanimanja, izjavio je Zlatko Prosinečki, pročelnik Sekcije građevinara Udruženja obrtnika grada Zagreba. Ukupna ovogodišnja kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj iznosi 8397 radnih dozvola, od čega za novo zapošljavanje ima 5897 radnih dozvola, dok godišnja kvota za produženje već izdanih radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj iznosi 2500 dozvola.