Iduća godina donijet će nam tek neznatan oporavak gospodarskih aktivnosti, ali istodobno i dramatično pogoršanje socijalnih problema, prije svega zbog daljnjeg rasta broja nezaposlenih. Za male i srednje tvrtke posebno će biti izazovno nositi se s nelikvidnošću koja prati recesiju, ali je dodatno pogoršava aktualno i očekivano usporavanje gospodarskih aktivnosti i dalje vrlo velikoga javnog sektora. Postoje realni izgledi da čitava godina bude obilježena neizvjesnošću uzrokovanom trima velikim političkim događanjima: završetkom pristupnih pregovora s EU, nacionalnim referendumom o pristupanju EU te općim izborima koji nisu ni terminski ni svojim ishodima posve izvjesni. Bez obzira na njihove ishode, izvjesno je da ozbiljnijih reformi, prije svega u javnom sektoru, nažalost neće biti ni u 2011. godini. Njihovo odgađanje samo će dodatno otežati naše ionako već zakašnjelo strukturno i dinamičko prilagođavanje trenutku integracije s tržištima EU. Naša slaba gospodarska konkurentnost i nejak inovacijski kapacitet izložit će nas još i više nego danas visokim rizicima poslovanja na globalnom tržištu, a ukinut će se mehanizmi domaćih subvencija i poticaja koji su mnogima osiguravali minimum pozitivne bilance.

Trpjet će refomski procesi
Obrazovni sektor također će dijeliti sudbinu ostatka društva. Može se očekivati daljnje smanjenje izdvajanja proračunskih sredstava za obrazovanje, a osim toga i smanjenje sredstava za obrazovanje u poslovnom sektoru. Zbog toga će trpjeti reformski procesi, cjeloživotno obrazovanje potrebno za prekvalifikaciju brojnih nezaposlenih te investicije u nove razvojne kapacitete. Istodobno će regulatorni pritisak donijeti više reda u obrazovni sustav, ali europske norme i standarde kvalitete u obrazovanju neće biti u stanju ispuniti brojne domaće institucije. I privatni obrazovni sektor, kao važan segment edukativnog sustava RH, nastavit će se konsolidirati. Zbog pada kupovne moći stanovnika smanjit će se broj studenata u privatnom obrazovanju, ali će istodobno doći i do okrupnjavanja pojedinih institucija kroz strateška spajanja i preuzimanja. Trebalo bi pritom voditi računa da nam obrazovanje u cjelini, a posebice visokoškolsko, i kvantitativno i kvalitativno zaostaje u rezultatima za prosjecima EU te da ćemo ga morati nastaviti brže razvijati ako želimo imati konkurentno i održivo gospodarstvo.

Efikasnije poslovanje
Premda smo i mi izloženi nestabilnostima tržišta, na Vernu smo na vrijeme započeli prilagodbe koje nam omogućavaju efikasnije svakodnevno poslovanje, ali i nastavak ulaganja u strategijske ciljeve razvoja. U ovom smo zahtjevnom razdoblju uspjeli zadržati, pa čak i povećati volumen poslovanja iz prijašnjih godina, te poduzeti nekoliko važnih razvojnih koraka kao što su integracija Zagrebačke škole za menadžment, povećanje i uređenje novih nastavnih prostora te akademska i poslovna kadrovska pojačanja. Uz navedeno kontinuirano radimo na podizanju kvalitete i efikasnosti u akademskim i poslovnim procesima, pripremamo se za postupak reakreditacije u 2011. te spremamo niz novih projekata koji su u skladu s našim strateškim okvirom razvoja za sljedećih 10 godina.

Goran Radman, dekan Veleučilišta Vern