Hrvatska industrija sve je manje konkurentna zbog visokih poreznih i neporeznih nameta, goruće nelikvidnosti, neodržive tečajne politike te u posljednje vrijeme rastućih troškova energenata koji su za industriju izrazito važni, glavni je zaključak čelnika HUP – CRO industrije na održanoj konferenciji za novinare. Uz porezna i neporezna opterećenja, nelikvidnost i nepovoljnu tečajnu politiku, povećanje cijena energije najznačajniji je udar na troškove industrije koji je poništio pozitivan efekt zauzdavanja rasta plaća, istaknuo je Vladimir Ferdelji, predsjednik HUP – CRO industrije. Unatoč inicijativama i prijedlozima mjera koje su poslodavci upućivali Vladi od početka gospodarske krize, rezultat nečinjenja je 60.000 izgubljenih radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, industriji nemetala i građevinarstvu.

Energetski udarci
Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća članica HUP-a, posebno se osvrnuo na cijene energenata koje znatno umanjuju konkurentnost hrvatske industrije, i to ne samo u izvozu svojih proizvoda nego i u odnosu na ponudu stranih ponuđača na hrvatskom tržištu. Hrvatska industrija nema na raspolaganju jeftine energente, a u vrijeme krize je, suprotno praksi u drugim zemljama šire regije, energija za industriju poskupila samo u Hrvatskoj i Srbiji. Domaćoj industriji cijena električne energije porasla je od 1. listopada 2008. do 1. ožujka 2010. za 21,2 posto, s tim da bi s najavljenim povećanjem cijene struje, koje se uskoro očekuje, to povećanje iznosilo čak 32,7 posto, rekao je Miloloža. Situaciju s cijenama plina iznio je Dražen Andrašić, direktor energetike Belišća, regionalnog lidera u proizvodnji ambalažnog papira koji postaje nekonkurentan zbog drastičnih povećanja cijena plina. Plin nam je u siječnju poskupio 73 posto, a za ovaj se mjesec najavljuje poskupljenje za novih 17 posto. Kako amortizirati ove “energetske udarce”, kako opstati na tržištu i koje su posljedice, pitanja su koja traže odgovore, istaknuo je Dražen Andrašić. Cijene plina u industriji, smatra Andrašić, veće su za 20 posto od cijena u zemljama okruženja. U susretu s novinarima iskorištena je prilika i za komentar Vladina programa mjera za gospodarski oporavak.

Omča oko vrata
Prema riječima Ferdeljija ovaj je program u prvom redu usmjeren na stabiliziranje javnih financija, a sa stanovišta industrije on je nastavak deindustrijalizacije. U analizi mjera Vladimir Ferdelji je između 92 aktivnosti pronašao 12 koje se odnose na industriju, 11 na opće gospodarstvo, a 69 prema njegovoj ocjeni služe stabilizaciji javnih financija. Riječ industrija javlja se samo jedanput na 27 stranica, kao i izvoz, a proizvodnja se uopće ne spominje. Također nema ni naznaka promjene tečajne politike unatoč aprecijaciji kune koja uništava izvoznike. Program je put k uništenju hrvatske industrije do neobnovljivosti, zaključio je Ferdelji. Ivan Miloloža je u svojoj ocjeni programa podsjetio na godinu i pol nastojanja HUP-a da Vlada poduzme konkretne mjere da ublaži posljedice krize. Prisjetio se i deset antirecesijskih mjera koje su navršile prvu godinu a da nisu zaživjele. Upravo zato potpora ovom najnovijem programu u mnogome ovisi o realizaciji predviđenih mjera, ali i o njihovim učincima. Može se reći da su mjere izraz dobre namjere, ali da će na učinke treba pričekati, zaključio je Miloloža. Konferencija za novinare je završila prigodnim pozivom Vladi: “Olabavite omču: ostajemo bez zraka.”