Prošla je godina otkad su željeznička poduzeća Slovenije, Hrvatske i Srbije postigla sporazum o osnivanju zajedničke kompanije pod imenom Cargo 10, no projekt nije zaživio. Cilj je bio ubrzati prijevoz robe željezničkim koridorom od Ljubljane do Istanbula, a realizacija projekta je zapela “u papirima” jer slovenski partner ima primjedbe na pravne forme što se odnose na osnivačke dokumente.

Jedan vlak tjedno
U međuvremenu je zajedničko poduzeće, koje još nije registrirano, ostalo bez direktora kojega je prilikom osnivanja imalo. Kompanija je osnovana s ambicioznim ciljem da se na ovom pravcu godišnje preveze i milijun tona robe. Nakon godine dana od osnivanja u sastavu Cargo 10 prometuje samo jedan vlak tjedno, koji od Paraćina u Srbiji prevozi brikete do Ljubljane, odakle se isporučuje talijanskom tržištu. Cargo 10 predstavlja prvi zajednički projekt tri države, kojim bi se osposobio konkurentski pravac za prijevoz robe iz središnje Europe do Bliskog istoka onome što ide preko Rumunjske i Bugarske. Prijevoz robe preko Slovenije, Hrvatske i Srbije kilometarski je znatno kraći, ali je zato vremenski znatno dulji. Zbog obavljanja carinskih formalnosti na granicama vlakovi su putovali i do sedam dana. Zato je za prijevoz robe u okviru Carga 10 predviđeno uklanjanje carinskih zapreka tako što bi se roba pregledavala samo na jednome mjestu. Dodatan problem za projekt je i što su neke zemlje ušle ili ulaze u EU.

Povezivanje sustava
Da su infrastruktura i administrativne zapreke glavni problem u ovom projektu slaže se i Slavko Štefančić, glavni kordinator hrvatskog Saveza za željeznicu (SZŽ). “To je inicijativa koja zasigurno može pomoći željeznici kao opciji. Problemi postoje, a hoće li Cargo 10 uistinu zaživjeti, to ne mogu spekulirati”, kaže Štefančić. U SZŽ-u pojašnjavaju da su pruge, pogotovo u Srbiji, vrlo loše i na njima nije moguća brzina veća od 30 do 40 km/h. Isto tako, pojašnjava Štefančić, u proteklom razdoblju došlo je do promjene u tokovima kretanja roba, što zbog rata, što zbog geopolitičkih odnosa u Europi i napretka same tehnologije. “Moramo povezati naše željezničke sustave u regiji, no isto tako moramo pronaći način kako privući robu i putnike. Treba naći nove robe i njima prilagoditi transportne rute”, kaže kordinator SZŽ-a.

Investicije

Željezničku infrastrukturu financirat će EU i Rusija
Radovi na koridoru X uvelike će kasniti zbog enormnog novca koji je za to potreban. Samo za modernizaciju željezničke infrastrukture u Srbiji potrebno je pet milijardi eura. U Hrvatskoj se veći dio projekta planira financirati iz EU-fondova, dok Srbi računaju na oveći ruski kredit od 800 milijuna dolara.