Energetske uštede u kućanstvu, pa i u malim količinama, više su nego dobrodošle s obzirom na učestali porast režija za plin i električnu energiju s kojima se svakodnevno susrećemo. Prema podacima Centra za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije Energo Consult, ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj iznosi 368 PJ godišnje i predviđa se kako će do 2020. rasti dalje i iznositi 410 PJ, što odgovara stopi porasta od 3,1%.

Stručnjaci smatraju da je s obzirom na stanje hrvatskoga gospodarstva, životni standard i veličinu populacije potrošnja energije po stanovniku prilično velika u usporedbi s razvijenim zemljama, i to zbog goleme energetske neučinkovitosti, pomanjkanja energetske svijesti, ali i neučinkovitog upravljanja energijom na svim razinama – od kućanstava pa do velikih industrijskih potrošača. Uz to što nekontrolirana potrošnja energije znači i veće račune na kraju mjeseca, ona podrazumijeva i onečišćenje okoliša. U razvijenim zemljama, poput Amerike ili zemlje zapadne Europe primjetan je trend rasta u području ugradnje pametnih rješenja za stambene i uredske prostore gdje se sustavno upravlja energijom, a time i štedi. Pitanje je vremena kad će trend ugradnje nužnih tehnoloških rješenja za pametne stambene prostore zahvatiti i hrvatsko tržište. Neovisno koju terminologiju koristimo, pametan dom, inteligentna kuća, itd., govorimo o visokointeligentnim tehnološkim rješenjima koja podrazumijevaju upravljanje energijom u stambenom ili uredskom prostoru, a omogućuju učinkovito trošenje energije, povećanje sigurnosti i komfora te povećanje energetske učinkovitosti. Upravljanje rasvjetom, utičnicama, grijanjem i rashladnim uređajima odvija se “na daljinu” te korisnik ne treba biti fizički nazočan u stambenom ili uredskom prostoru da bi regulirao temperaturu. Troškovi ugradnje takvih pametnih sustava za prosječan hrvatski stan do danas su dosezali i peteroznamenkaste brojke, pri čemu je bila upitna investicijska isplativost. Ugradnja je bila zahtjevna te ih je bilo teško, gotovo nemoguće ugraditi bez popratnih preinaka na instalacijama u postojećim domovima. Dodatno su zahtijevala i “fizičku” prisutnost servera u stambenom prostoru što nije pogodno. S obzirom na takve dosadašnje “nedostatke” ovih inteligentnih rješenja za pametne domove, primjetan je trend na tzv. smart home tržištu da se za upravljanje energijom u prostoru sve češće koriste “cloud” i “wireless” sustavi. Temeljena na spomenutim sustavima, takva “još inteligentnija” tehnološka rješenja za pametne domove ili urede podrazumijevaju da korisnik nema dodatne opreme u svom prostoru i ne brine se za njezino održavanje.

Takvo rješenje, temeljeno na “cloud” i “wireless” sustavu, trenutno dostupno na hrvatskom tržištu je IThome rješenje “Pametan dom” koje smo razvili u Inteligentnoj kući u suradnji s renomiranim hrvatskim inženjerima. Taj je sustav bežičan, podrazumijeva izuzetno jednostavnu instalaciju te je cjenovno pristupačan. Ono što je osobito pogodno jest mogućnost njegove nadogradnje. Naime, rješenje se može “oplemeniti” sigurnosnim sustavom koji uključuje dojavu o vatri, protuprovalu, alarmiranje u istjecanju vode i plina te SOS dojavu. Jednostavnim klikom na mobilnoj aplikaciji regulira se toplina u svim prostorijama unutar doma prema zadanom režimu, ljetnom ili zimskom; kontrolira se rasvjeta u prostorijama te uključivanje ili isključivanje električnih potrošača itd. Sada se upravljanje energijom unutar stambenog ili uredskog prostora može realizirati u bilo koje vrijeme i s bilo koje lokacije. Time se mogu ostvariti znatne energetske uštede imajući na umu da tzv. skriveni gutači energije, uređaji u “standby modeu”, troše i do 6% električne energije u kućanstvu. Iskustva su postojećih korisnika pametnih domova pokazala kako ova tehnološka rješenja zbog svoje energetske osviještenosti donose i znatne uštede na kućnom budžetu koja sežu i do 30% godišnje. Zapravo već sada smo u eri “pametnih domova”, posebno kada je riječ o investicijskoj isplativost i praktičnoj izvedbi koja se postiže novim tehnološkim rješenjima baziranim na “cloudu” i “wirelessu”.

Davor Prpić, direktor tvrtke Inteligentna kuća