Koncesionar Istarskog ipsilona, Bina Istra, u trećem je kvartalu ostvarila 272,72 milijuna kuna ukupnih prihoda, 11,56 posto više nego u istom razdoblju lani kada su iznosili 244,46 milijuna kuna.
Pritom su prihodi od prodaje u zemlji povećani za 3,73 posto, na 70,86 milijuna kuna, dok su ostali prihodi povećani za 69,48%, na 62,61 milijuna kuna.

Rast prihoda
Kao i prethodne godine, tijekom trećeg kvartala Bina Istra je najviše prihoda ostvarila od kompenzacija, subvencija i dotacija koje su ove godine iznosile 137,77 milijuna kuna (+0,43%). Paralelno s rastom ostvarenih ukupnih prihoda toga društva, porasli su i ukupni rashodi koji su u trećem kvartalu ove godine iznosili 163,74 milijuna kuna, što je bilo za 30,24% više nego lani, kada su iznosili 125,72 milijuna kuna.
Materijalni troškovi poslovanja iznosili su 158,54 tisuće kuna (lani: 44,79 tisuća), dok su troškovi usluga bili znatno viši, a iznosili su 27,26 milijuna kuna (+15,97%). Troškovi osoblja neznatno su smanjeni, sa 1,48 na 1,46 milijuna kuna, od čega se 707 tisuća kuna odnosilo na troškove nadnica i plaća, a 754 tisuće na troškove poreza, prireza i doprinosa na plaće i iz plaća. Značajno su povećane naknade izdataka za zaposlene i naknade za članove uprave, s prošlogodišnjih 241,29 na ovogodišnjih 361,4 tisuće kuna, kao i iznos obračunate amortizacije, sa 33,48 na 47,74 milijuna. Ostali troškovi poslovanja (nematerijalni) povećani su za 2,25 puta, na 6,65 milijuna, a najviše su nominalno rasli financijski, izvanredni i ostali nenavedeni rashodi, koji su povećani s prošlogodišnja 64 na ovogodišnjih 80,11 milijuna kuna.

Manja dobit
Iako društvo nije iskazalo kvartalnu dobit prije poreza, sudeći prema trendovima rasta ukupnih prihoda i rashoda, može se zaključiti kako je u trećem kvartalu ove godine, a u odnosu na proteklu, Bina Istra smanjila dobit prije poreza za 8,22% na iznos od 108,98 milijuna kuna.
U odnosu na kraj prethodne godine, višestruko je smanjen iznos sredstava na računu društva, sa 590,64 na 34,27 milijuna, ali i iznos obveza prema dobavljačima sa 43,36 na 2,6 milijuna kuna.
S obzirom na specifičnost dostavljenog izvješća i snažan odljev gotovine tijekom godine, nije bilo moguće zaključiti kakvi su zapravo bili trendovi kada je riječ o održavanju tekuće likvidnosti. No u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, značajno je smanjena vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu, sa 381,14 na 177,04 milijuna kuna, a pritom je najveći pad zabilježen na poziciji ulaganja u zgrade i grđevine, sa 303,16 na 110,39 milijuna kuna.