S obzirom na dubinu krize, realno je i u 2011. godini očekivati nastavak otežanih uvjeta poslovanja i rada. Premda ima pozitivnih primjera u svijetu, Hrvatska, nažalost, još ne pokazuje oporavak svoga gospodarstva. Našu ekonomiju uz krizu dodatno opterećuju neodgovarajuća industrijska struktura gospodarstva te velika socijalna izdvajanja iz državnog proračuna. Zamjetan je pad osobne potrošnje te investicijskog ulaganja, što će se vjerojatno nastaviti i u idućoj godini. Trendovi prisutni u ekonomiji i društvu preslikavaju se i na ICT industriju.

Potreba za novim uslugama
Svjedočimo smanjenom ulaganju u ICT u 2010. godini, što je naročito izraženo u smanjenim kapitalnim investicijama hrvatskih telekomunikacijskih operatora, ali i države te poslovnih subjekata. Građani, suočeni s recesijom, promišljaju potrebe i smanjuju potrošnju. Međutim, istodobno s tim trendom povećava se potreba za novim uslugama i funkcionalnostima, bržim sučeljem te za dostupnošću usluga u cijeloj državi. Također primjećujemo da telekomunikacijski operatori strateški promišljaju svoje operativne troškove, pri čemu je prisutan velik oprez u vezi s izdvajanjem dijela aktivnosti tog segmenta. Poznato je da ICT infrastruktura znatno utječe na konkuretnost države te da je pokretač razvoja cijeloga gospodarstva. Kao rezultat situacije na tržištu vjerojatno će doći do daljnje konsolidacije. Mislim da Hrvatska nedovoljno koristi prilike koje nastaju kao rezultat nezaustavljivoga tehnološkog razvoja, posebno u području ICT-a. ICT je daleko više od same tehnologije i industrijske grane. Implementacijom inovativnih ICT rješenja u druge industrijske i poslovne segmente omogućena je promjena načina razmišljanja i rada, ubrzanje poslovnih procesa, štednja vremena, novca, energije, pozitivno se utječe na okoliš i ljude, osigurava nam bržu dostupnost do potrebnih podataka i dokumenata upravo onda kada su nam potrebni, bilo da je riječ o zdravlju, sigurnosti, prometu, poslovanju, državnoj administraciji ili zabavi. Investicija u ICT brzo se vraća, a njezin je utjecaj golem.

Trebaju nam brza rješenja
Problema ima jako puno i oni traže brza i učinkovita rješenja bilo da je riječ o nelikvidnosti, padu gospodarske aktivnosti ili rastućoj nezaposlenosti. Jedan od najvećih problema danas je raširenost “kulture” neplaćanja, što pogađa sve kompanije bez obzira na njihovu veličinu. Da bismo riješili taj problem, moramo uvesti nultu stopu tolerancije na nelikvidnost te slijediti europsku Direktivu za kašnjenje s plaćanjem, koja uključuje sankcije za one koji je krše, bilo da je riječ o državnom ili privatnom sektoru. Također zabrinjava korupcija, kao prisutni obrazac ponašanja i poslovanja, što smatram najvećim zlom koje moramo odmah iskorijeniti. Usto su potrebne odlučne strukturne reforme, porezne promjene i smanjenje fiskalnog opterećenja, kao i sve druge mjere čijom primjenom bi se rasteretila cijena rada i automatski povećala konkurentnost hrvatskih proizvoda na svjetskom tržištu. Treba ojačati ulogu učinkovitih poticaja koji nisu samo porezne olakšice. Na primjeru nekih brzorastućih, tranzicijskih zemalja možemo vidjeti kako države potiču i štite vlastiti razvoj strateški važnih industrijskih grana koje imaju izvozni potencijal.

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle