Darko Belić je nakon dugogodišnje karijere u HEP-u i Elki, gdje je obavljao rukovodeće funkcije, odlučio prihvatiti novi izazov na poziciji glavnog ekonomista Zagrebačkog holdinga. O razlozima dolaska u Holding kao i o problemima koje to najveće poduzeće u Hrvatskoj ima razgovarali smo s Belićem.

Dolazite na položaj direktora ekonomskih poslova. Što će biti u fokusu vašeg djelovanja?
U ovlasti direktora sektora ekonomskih poslova su službe za financije, računovodstvo, rizike i kontroling. Sektor još nije u potpunosti formiran i ekipiran potrebnim stručnjacima. Očekujem da ćemo u najskorije vrijeme u potpunosti formirati službe i izvršiti zadatke koji su pred nama. Naravno, kad se poslovni sustav formira, najprije treba provesti njegovo organizacijsko i kadrovsko pozicioniranje i povezivanje u jedinstven poslovni sustav.

Holding je jedna od najvećih, a svakako možda i najsloženija tvrtka u regiji. Kako vidite njegovu perspektivu?
Holding u tehničkom, organizacijskom smislu može trpjeti neke modifikacije, prilagodbe okolnostima, bilo lokalnim, bilo onim iz šireg okruženja, odnosno Hrvatske ili Europe. Već sam spomenuo osjetljivost uloge Holdinga za život Grada, pa se njegovu funkciju i učinkovitost ne može dovoditi u pitanje nekim “ad hoc” eksperimentima. Uza svu njegovu hiperdimenzioniranost mora postojati sustav donošenja obvezujućih odluka, učinkovitost i održivost financiranja koja znači socijalnu sinergiju s građanima, korisnicima. Uz dobru povezanost i organiziranost bitna je uspostava sustava mjerljivosti, odnosno kontrolabilnosti sustava u svim njegovim sastavnicama.

Koliko sukob Skupštine i gradonačelnika utječe na normalno funkcioniranje Holdinga i kako to planirate riješiti?
ZGH je prirodno i zbog vlasnika i teritorijalnog djelovanja okrenut prema gradonačelniku i Gradskoj skupštini. Preduvjet uspjeha je usklađivanje obveza, prioriteta i poštivanje preuzetih obveza iz prethodnih razdoblja. Sinergijski efekti zajedničkim radom sigurno će donijeti uspjeh i zadovoljstvo građanima pruženim uslugama.

Imate li osobne ciljeve koje ste si postavili u Holdingu?
Bilo bi neobično kad ne bih imao ciljeva. Oni su prije svega najelementarniji, oni egzistencijalni. Njih se ne dovodi u pitanje. Uvijek volim imati i onih najosobnijih, dodanih ciljeva. Dosadašnje stečeno poslovno iskustvo radom u tvrtki u državnom vlasništvu kao i iskustvo privatnog realnog sektora želim u potpunosti upotrijebiti na novome radnome mjestu. Zagrebački holding uvijek, u tom smislu, ima mogućnosti za nova rješenja u organiziranju pojedinih funkcija prema svjetskim standardima, teorijskim i praktičnim. Mnogi od tih standarda su mi poznati, ovo će mi biti prigoda da ih i iskoristim, odnosno s dobrim timom suradnika i provedem. Svakodnevno druženje i susretanje s korisnicima mogućih poboljšanja – građanima našega glavnog grada – dodatni je poticaj i nadahnuće.

Obično ljudi karijeru započinju u javnom sektoru, a nakon toga odlaze u profitabilniji privatni. Vaš je put obrnut.
Profesionalni angažman započeo sam u HEP-u, tvrtki u državnom vlasništvu gdje sam proveo gotovo 20 godina. Moje zapošljavanje u HEP-u kao najvažnijem poslovnom sustavu u državi ima bitne pozitivne odrednice jer je riječ o proizvodnom i uslužnom trgovačkom dioničkom društvu s mnogo drugih poslovnih aspekata, od standardnoga komercijalnog i tržišnog pa do praćenja i primjene tehnoloških i svih drugih znanja. Ukratko, navodim zaduženja i poslove od mladog ekonomista pripravnika do direktora sektora za financije, što sam obavljao više godina. Funkciju člana Uprave za financije, koju sam obnašao u razdoblju od 2000 do 2006., bila je mjerodavna za financije za područja računovodstva, nabave, kontrolinga. Posljednje desetljeće HEP je jedan od bitnih nositelja poslovnog restruktruriranja te na određen način institucija standarda elektroenergetskog sektora. Nakon ovako diversificiranih, svakako pozitivnih iskustava u HEP-u potpisivanjem ugovora s Elka kabelima otvorila se za mene nova poslovna mogućnost i izazov koje sam prihvatio. Prelaskom u privatni realni sektor, u neposrednu proizvodnju za domaće i strano tržište, tvrtku sa snažnom tradicijom više od 80 godina i više od 400 radnika, stekao sam dragocjena iskustva u borbi za poslove s državnim tvrtkama, veletrgovcima, razvio suradnju s najvećim domaćim tvrtkama iz sektora energetike, telekomunikacija, prometa.

Bili ste u Elki i HEP-u, što očekujete u Holdingu?
Kao što je Elka bila izazov u proizvodnji i funkcioniranju tržišta, tako je i dolazak u sustav kakav je Zagrebački holding iznova izazov za mene. No dosadašnje radno iskustvo i uže školovanje kojem su u zarištu bile financije ozbiljne su podloge za ono što mogu i kanim provoditi u Zagrebačkom holdingu. Holding, kao grupa povezanih subjekata ili, bolje, povezanih funkcija u Zagrebu ima tradiciju potpore za funkcioniranje najvećega grada naše države. Sve što u tom smislu mogu raditi svakako je organizacija i aranžiranje postojećeg znanja, njegova optimalnoga korištenja. Nema tu čarobnjaštva niti snažnih pojedinačnih poteza. Mislim da se uz stručnu potporu suradnika na planu zajedničke, odnosno makrofinancijske funkcije mogu napraviti veliki pozitivni pomaci. Pitanje je tu svakako na planu prioriteta u infrastrukturnom investiranju, pitanje modela kreditiranja članica grupe, odnosa s Gradom, dobavljačima i financijskim kućama. Velika pomoć za ovo što navodim je u uvođenju jedinstvenoga informacijskog poslovnog sustava koji će dovesti do mogućnosti da se donose optimalne odluke na razini Uprave društva, usklađene s poslovnim aktivnostima između podružnica i trgovačkih društava u sastavu grupe.

Iskustvo

štedi vrijeme i novac

Rješenje koje mijenja pravila inventure – više nema kaosa ni stresa!

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Šibenik pokazuje da je formula za dobre ideje jednostavnija nego što mislimo

Kako danas gledate na svoj angažman u Elki?
Dužnost predsjednika Uprave, odnosno direktora društva nakon izvršenih organizacijskih promjena obavljao sam u skladu s najboljim znanjima i očekivanjima vlasnika. Vrijeme recesije krajem 2008. znatno je utjecalo na rezultate i otežalo poslovanje u zemlji, regiji i zemljama EU jer Elka oko 50% proizvodnje plasira na strana tržišta. Elka je u potpuno privatnom vlasništvu pa sam u svom radu morao donositi odluke od vitalne važnosti za tvrtku, zaposlenike, a isto tako ispuniti i očekivanja vlasnika. U takvu rascjepu teško je uskladiti sva očekivanja. Reakcije na takvo stanje, takve činjenice se razlikuju pa je s tim u skladu dogovoren, nakon pet godina vođenja Elke, moj odlazak.