Financijska kriza koja ne jenjava mnogim je kompanijama srezala proračune za donacije i sponzorstva. Budući da u Hrvatskoj bankarski sektor dobro zarađuje, te aktivnosti za sada nisu pretrpjele znatnije rezove. Kako nam poručuju banke, proračuni i ulaganja u DOP i iduće bi godine trebali biti na razini ovogodišnjih budžeta. “U 2010. godini za donacijske i sponzorske projekte Erste banka je izdvojila oko 7,5 milijuna. U 2011. godini planira se izdvojiti u tu svrhu jednak iznos, od čega je do sada (podaci od 31. kolovoza 2011.) izdvojeno oko pet milijuna kuna.

Razvoj zajednice
Planirane aktivnosti i ulaganja na području sponzorskih i donacijskih aktivnosti u idućoj godini neće se smanjivati“, ističu u Erste banci. Tako je i u Splitskoj banci koja ove godine nije smanjila proračun, a u idućoj godini ostat će na ovogodišnjoj razini. Privredna banka Zagreb u 2009. za donacije je izdvojila 6,4 milijuna kuna, a za sponzorstva 9,8 milijuna kuna. ”Trudimo se konkretnim projektima pridonijeti razvoju lokane zajednice u kojoj poslujemo i time aktivno sudjelovati u razvoju našeg društva. Za 2010. godinu ukupno je izdvojeno 20 milijuna kuna za donacije i sponzorstva”, kažu u PBZ-u. Plan za taj segment ulaganja Raiffeisen banke je isti kao prošle godine, a sljedeće godine bit će jednak ili veći, a u posljednji pet godina ta je banka poduprla donacijama oko 365 projekata s više od 11 milijuna kuna. Hrvatska poštanska banka ove i sljedeće godine nema planova za povećanje ulaganja, no namjerava proširiti aktivnosti vezane uz društveno odgovorno poslovanje među zaposlenicima i općenito. Hypo Alpe Adria banka ima nešto manji budžet, no kako kažu, ne odustaju od društveno odgovornog načela poslovanja ni u današnje vrijeme jer je ono sastavni dio njihova poslovanja.

Korištenje Facebooka
Zagrebačka banka također je zadržala isti budžet za ulaganja te potporu projektima i inicijativama nevladinog sektora te će ga zadržati i u sljedećoj godini. “Štoviše, u ovoj smo godini napravili zaokret u provedbi našega tradicionalnog ‘Natječaja za dodjelu donacija’ proširivši konačnu odluku o donaciji dobitnika i na same građane preko Facebooka”, objašnjavaju u Zabi. Riječ je o natječaju u kojemu svi korisnici Facebooka imaju priliku svojim glasovima podržati projekte, a iznos donacije dodijeljen svakom od projekata bit će proporcionalan broju prikupljenih glasova na Facebooku. Facebook je iskoristila i Erste banka koja je početkom veljače 2010. otvorila i službenu stranicu radi daljnjeg unapređenja komunikacije s postojećim i potencijalnim klijentima. “Smatramo da nam je korištenje Facebooka pomoglo da se približimo našim klijentima te im i tim kanalom pružimo ažurne informacije o novitetima banke”, poručuju u Ersteu. No to su samo neki vidovi društveno odgovornog poslovanja. Banke, naime, potiču zaposlenike na dodatno obrazovanje kako bi usluga bila kvalitetnija, potiče ih se da razmišljaju i djeluju ekološki. Tako se pazi na količinu potrošenog papira, ali i recikliranje PET ambalaže. Naravno, tu su i projekti koje banke pokreću i rade s raznim institucijama. Tako Splitska banka potiče financiranje projekata koji su danas poznati kao zeleno gospodarstvo. “Jedan od najboljih primjera je financiranje projekata za gradnju postrojenja koja se bave proizvodnjom ekološki prihvatljivih izvora energije kao što je financiranje vjetroelektrana. Također bismo istaknuli ‘Program poticanja zelenog poduzetništva’ (PPZP) koji je usredotočen na kreditiranje projekata koji su usmjereni na očuvanje bioraznolikosti, odnosno koji ne narušavaju okolinu”, kažu u toj banci.

HPB, primjerice, niz godina sudjeluje u projektu “Top stipendije za top studente”. “Ulaganje u obrazovanje te nagrađivanje znanja i truda studenata vrijednosti su kojima se HPB posebno ponosi”, kažu u toj banci. Ulaganje u obrazovanje prepoznali su i u Hypo banci koja daje potporu brojnim studentskim projektima u Hrvatskoj. “Angažmanom na tom području Hypo se zalaže za unapređenje kvalitete obrazovanja te osposobljavanje studenata za uključenje u poslovni svijet i izazove koji ih čekaju na tržištu rada. Stoga je banka sudjelovala u projektima Case Study Competition, Zlatni indeks, Financial Week, Festival znanosti, a s gradom Osijekom banka je potpisala ugovor o subvencioniranim studenskim kreditima za osječke studente te time olakšala njihovo studiranje u nadi da će interes za pomoć studenskoj populaciji pokazati i druge nadležne institucije lokalne zajednice i ostali hrvatski gradovi”, objašnjavaju u Hypu. Zajednički nazivnik donacijskih projekata u kojima RBA sudjeluje je, kako kažu, usmjerenost humanitarnim sadržajima, obrazovanju te projektima koji su namijenjeni djeci i mladima. “Obrazovanje i natjecanja u znanju, slobodno vrijeme i amaterski sport u lokalnoj zajednici, kultura, ekologija te djeca i mladi s posebnim potrebama. Većina projekata i programa koje RBA podupire su humanitarno i socijalno konotirani te koriste članovima zajednice. Osim toga posebno mjesto u odrednicama odgovornosti ima provedba definirane strategije zaštite okoliša”, kažu u RBA.

Usmjerenost na klijenta
U Société Générale Splitskoj banci objašnjavaju kako je društveno odgovorno poslovanje (DOP) puno širi pojam od onog što je uvriježeno u svijesti ljudi u našoj zemlji u kojoj se odmah pomisli na doniranje financijskih sredstava. Ta banka cijelo poslovanje temelji na pet postavki DOP-a: na visokokvalitetnom pristupu usmjerenim na potrebama klijenata i konstantnoj brizi za njihovim zadovoljstvom; na čvrstom sustavu korporativnog upravljanja koji se konstantno prilagođava potrebama i zahtjevima društva u kojem posluje; na konstantnom ojačavanju sustava upravljanja rizika i procesa interne kontrole; na strogoj politici usklađenosti kako bi se osigurala trajna uspješnost grupe, no grupa njeguje i kulturu inovativnosti, koja nastoji svakog zaposlenika uključiti u napredak i razvoj grupe. No slične modele i načine društveno odgovornog poslovanja njeguju i ostale banke u Hrvatskoj. U Erste banci, primjerice, društvena odgovornost očituje se na nekoliko razina: u odnosu prema zaposlenicima, klijentima i ponudi proizvoda s namjenom ulaganja u unapređenje energetske učinkovitosti, ali i potpori cjelokupnoj društvenoj zajednici.

Poboljšanje imidža
“I to na dvije razine: kroz različite sponzorske i donatorske projekte, ali i primjenom ekoloških standarda u samom poslovanju banke koji pridonose povećanju energetske učinkovitosti i dugoročno održivom razvoju cjelokupne zajednice”, poručuju u toj banci. Korist od društveno odgovornog poslovanja manifestira se u zajednici tako da se financiraju projekti koji katkad nisu atraktivni, ponajprije financijski. Naravno, kako zajednica ima korist od veće uloge banaka u društvu, tako i banke imaju korist kroz poboljšanje imidža u zajednici. Budući da je poslovanje banaka u Hrvatskoj stabilno, logično je da tu zaradu na neki način vrate društvu. “Mi u Privrednoj banci Zagreb odavno smo postali svjesni da se uspjeh u poslovanju ne mjeri samo ostvarenjem financijskih rezultata, već da u današnjem društvu on implicira i aktivnosti u segmentu društvene odgovornosti i doprinosu održivom razvoju”, ističu u toj banci. “Društveno odgovorno poslovanje podrazumijeva ulaganja te izravnu korist prije svega za zajednicu. Dobrobit za banku je biti dio uspješnog DOP projekta u svom okruženju koji je za nju time od nemjerljive vrijednosti”, poručuju u HPB-u.

Projekti i udruge
“Sredstava namijenjena za DOP iskoristit ćemo u dobre svrhe. Naša je želja pomoći sve hvalevrijedne projekte, inicijative, udruge, ali, nažalost, ne možemo pomoći svima. Odgovorne kompanije ne ulaze u DOP zbog vlastite ili korporativne koristi, već kako bi na taj način uzvratile zajednici čijim smo članom i poboljšale životni standard potrebitima”, zaključuju u Hypo banci.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Razvojna strategija

Nova faza elektrifikacije i inteligentne vožnje usmjerena je na europske ceste