Neograničena sadnja vinograda do 2016. jedno je od nekoliko izuzeća koje hrvatski pregovarači nastoje izboriti upravo ovih dana uoči očekivanja i termina o zatvaranju Poglavlja 13. Direktive Europske komisije sadašnjim članicama nove nasade loze dopušta podizati isključivo na prethodno iskrčenim starim vinogradima. Cilj je dostići barem 40.000 hektara, a najveći argument je povijesni podatak s kraja 19. stoljeća o 200.000 hektara pod vinogradima. Vlada je planirala u razdoblju 2004. – 2008. ostvariti sadnju 13.000 ha i stoga je svaki novi hektar sufinancirala sa 33.600 – 45.400 kuna, no vinogradi su nikli na samo 5750 ha pa nacionalni katastar danas sadrži podatak o tek 36.617 hektara.

Vrhunska autohtonost
U preostalom vremenu i Badel 1862 nastoji ojačati svoju vinogradarsku poziciju na tržištu. U završnoj fazi je postupak ishođenja koncesije za još 96 hektara zemljišta u vlasništvu države na lokaciji Korlat nedaleko od Benkovca.Potvrdu o koncesiji, nadaju se, dobit će do kraja ove godine. Korlat je Badelu velik izazov i imperativ u budućoj tržišnoj utakmici s brojnom konkurencijom. U pionirski projekt podizanja vinograda na bespuću Korlata, neviđen do tada na ovim prostorima, Badel je krenuo 2004. drobeći kamene gromade da bi 2005. zasadio 73 hektara i 2006. još 30 hektara merlota, syraha i cabernet sauvignona. O kakvom je pothvatu riječ ilustrira i podatak da je trošak po svakom hektaru iznosio 280.000 kuna u vrijeme dok je cijena za prosječan vinograd po hektaru bila jeftinija od 140.000 kuna. Za nove nasade na spomenutih 96 hektara Badel će, ako koncesija ne zakasni, vjerojatno već dogodine morati izdvojiti više od 27 milijuna kuna. Trošak je velik, ali dugoročna očekivanja od tog lokaliteta još su veća pa skupo ulaganje, zaključak je investitora, svakako ima opravdanja zna li se da će brisanjem granica s članstvom u EU tržišna utakmica među vinarima postati još žešća. Hrvatska se ne može nametnuti kao velik proizvođač vina. Svoju nišu na zahtjevnom tržištu hrvatski vinari, pa tako i Badel, moraju izboriti nudeći vrhunska, autohtona vina na koja danas od ukupne proizvodnje otpada tek 4,4 posto.

Vino trećeg tisućljeća
Prva berba merlota, syraha i cabernet sauvignona na Korlatu je odrađena 2007. Dala je vrlo ograničene količine vina, samo 11.750 butelja, koje će Badel na tržište plasirati 14. prosinca, primarno kroz kanal HoReCa i vinoteke. Merlotom je napunjeno 4050 butelja, Korlat syrah je u 5770 i cabernet sauvignon u 1930 butelja. Riječ je o vinu vrhunske kakvoće, za koje struka kaže da je “najiščekivanije vino u trećem tisućljeću” na ovim prostorima, odnosno da je trolist Korlat na listi hrvatskih vina glavni favorit za titulu “best buy”. Dogodine, najavljuju glavni enolog Dubravko Ćuk i Dalibor Kulišić, “product manager”, tržištu i vinoljupcima Badel će isporučiti čak 190.000 litara vina kroz spomenute tri crne sorte. Upravo zbog tog “gledanja u budućnost” u Badelu su zaključili, ističe direktor marketinga i inovacija Ivan Perković, iako je riječ o proizvodu doista vrhunske kakvoće, ciljana cijena svih vina s Korlata kretat će se između 80-90 kuna za butelju, dok u restoranima vino ne bi smjelo biti skuplje od 200 kuna. Badel u proizvodnji vina, koja se danas u nacionalnim okvirima procjenjuje na oko 60 milijuna litara, sudjeluje sa 10 posto. U 2009. u odnosu na 2008. u segmentu vina ostvaren je rast od osam posto, dok je prihod od vina lani iznosio 110 milijuna kuna.

Struktura

Badelovi vinogradi
Benkovac 240 ha, Daruvar 117, Križevci 73,5 i Nespeš 4,51 ha. Tvrtka uspješno surađuje s PZ-om Dingač s Pelješca u kojoj je 330 zadrugara i 293 ha vinograda te PZ-om Svirče s Hvara, 88 zadrugara ima 120 ha vinograda.

Hrvatsko vinogradarstvo
Vinograde veće od 50 ha ima samo 25 od 1032 komercijalna proizvođača vina. Čak 55% vinograda starije je od 26 godina. Hrvatska prisvaja tek 0,35 posto od svih svjetskih vinograda.