Predstavnici hrvatskih drvoprerađivačkih tvrtki pozvali su austrijske kompanije da podnesu ponude za gradnju kogeneracijskih energetskih postrojenja u kojem će se od peleta proizvoditi toplinska i električna energija. Jedno postrojenje vrijedi gotovo 30 milijuna eura, a austrijska kompanija Kelag Wärme planira u Hrvatskoj instalirati njih pet, koje bi radile na biomasu te jedan park vjetrenjača. Tvrtka Kohlbach već ima nekoliko manjih postrojenja u pogonu i namjerava postavljanje novih. Zaključak je to prvog hrvatsko-austrijskog poslovnog foruma održanog prošli tjedan u povodu 50. međunarodnog sajma drva u Klagenfurtu.

Velik potencijal
S hrvatske strane na forumu su bili Stipo Velić, ravnatelj Uprave za drvnu industriju u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, predstavnici Spin Valisa koji proizvodi pelete i pripremaju gradnju kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije koju će distribuirati HEP-u, zatim iz Centrometala, prvog proizvođača peći na pelete, Viševice-Komp koji također proizvodi pelete, Bilokalnik drvo iz sastava Nexe grupe i Požgaj grupe. Oni su razgovarali s predstavnicima koruške industrije iz sektora biomase među kojim je bio Zvonimir Preveden, direktor Kohlbach holdinga, proizvođača kogeneracijskih postrojenja, zatim predstavnici Kelag Wärme, Hasslacher Wärmebetrieben i koruške razvojne agencije. Predsjednik Hrvatske udruge za biomasu Josip Dundović predstavio je velik potencijal hrvatskog tržišta, dok su u Koruškoj razvojnoj agenciji prihvatili inicijativu o sufinanciranju zajedničkih projekata i putem fondova EU. U Austriji ima 60 kogeneracijskih postrojenja u kojima se od peleta proizvodi toplinska i električna energija, a najviše ih je u Koruškoj, kazao je Marijan Kavran iz HGK koji je također sudjelovao na razgovorima. Sljedeći sastanak zakazan je za vrijeme održavanja Ambiente u Zagrebu sredinom listopada, rekao je Štefan Orešković, predstavnik za Hrvatsku i Sloveniju Klagenfurtskog sajma. Kavran vjeruje da će doći do realizacije zajedničkih projekata jer Hrvatska je prisiljena koristiti biomasu za proizvodnju energije zbog pritisaka EU. U nas još nema tržišta peleta jer se s proizvodnjom tog sve popularnijeg energenta u Europi koji se dobiva od drvnog ostatka tek počelo. Potrebno je senzibilizirati javnost za njegovu upotrebu prema uzoru na Austriju koja sufinancira kupnju peći i do 50 posto. Drugim riječima, sav drvni otpad u preradi trupaca u pravilu se prodaje na inozemnom tržištu, a vrlo malo se prerađuje u neki finalni proizvod, od kojih je sve zanimljiviji i profitabilniji upravo pelet, ekološki najprihvatljiviji obnovljivi izvor energije.

Fužinske pelete
Prema cijeni peleti su u odnosu na istu kaloričnu vrijednost između 40 i 50 posto jeftiniji od fosilnih goriva, tekućih derivata nafte, zemnog plina ili ugljena, a koji, k tomu, emitiraju još ugljikov dioksid, tvrde stručnjaci. U Hrvatskoj pelete proizvodi pet proizvođača koji ih ne mogu ovdje plasirati jer nema kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju električne energije koju bi prihvaćala Hrvatska elektroprivreda, a tržište je slabo opskrbljeno i pećima za kućanstvo. Pelete proizvode Spačva, Viševica-Komp, Adriadrvo, Finvest Corp i Drvenjače. Cjelokupnu proizvodnju Drvenjače iz Fužina plasiraju slovenskoj TE Šoštanj jer Slovenija kao članica EU mora dio energije proizvesti iz obnovljivih izvora.

Austrijanci kupuju drvni otpad

Austrijanac Werner Melinz više od dvadeset godina kupuje od Hrvatskih šuma i Exportdrva trupce koje daje na obradu talijanskim pilanama da bi potom prodao poluproizvode. Obiteljska tvrtka Melinz Holzhandel ima velike planove i do 2010. namjerava sagraditi 60 milijuna eura vrijednu tvornicu piljene građe i peleta koji se proizvode od ostataka nastalog pri obradi trupaca. Planovi bi se trebali ostvariti jer za prvu fazu gradnje, u koju se investira 30 milijuna eura, 25 posto sredstava dolazi iz EU fondova, 25 posto su vlastita sredstva, a 50 posto krediti banaka. Na pet hektara površine gradit će se postrojenja gdje će se godišnje sortirati 100.000 kubika drva koje će se prerađivati u poluproizvode i pelete. Osim toga podići će se kogeneracijsko postrojenje u kojem će se od peleta proizvoditi toplinska i električna energija. Električna energija bit će usmjerena u distributivnu mrežu koruškog distributera Kelag, dok će se višak peleta prodavati kućanstvima u Koruškoj i ostalim pokrajinama u Austriji, zatim u Italiji i Njemačkoj.