Hoće li “20 ključeva” otvoriti vrata ponovne uspješnosti i vratiti sjaj pulskoj modnoj trikotaži Arena d.d. čija su proizvodnja i broj zaposlenih, raspadom jugoslavenskog tržišta devedesetih godina, desetkovani? Arena je jedna od tridesetak tvrtki koje su prihvatile Program poboljšanja konkurentnosti gospodarstva kroz osnaživanje proizvodnje, poboljšanje kvalitete proizvoda i usluga, smanjenje troškova, te zadržavanja zaposlenosti, kao zajednički projekt Ministarstva gospodarstva i konzultantske tvrtke Deloitte. Već nakon obrade prvog ključa (izgled radnog mjesta) osjećaju se pomaci u segmentu koji taj ključ obrađuje, tvrdi direktorica Arene Sonja Racan.

Golo preživljavanje
Program “20 ključeva” razvio je Toyotin stručnjak Iwao Kobayashi, a riječ je o 20 poslovnih imperativa kojima se lakše postižu strateški ciljevi, koji uključuju sve zaposlenike. Provodi se u više od 700 tvrtki u 55 zemalja. U Hrvatskoj je primjena Programa započela prije dvije godine, a za njegova trajanja Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva sufinancirat će ga s oko dva milijuna eura, dok se sudjelovanje tvrtki u troškovima primjene Programa kreće između 12 i 90 tisuća eura. Arena, utemeljena prije 58 godina, u svom je zenitu sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća, uz modernizirani strojni park, zavidni društveni standard i najviše plaće u branši zapošljavala 850 radnika, izvozila u sve dijelove bivše države i u tadašnji SSSR. Na modnim sajmovima ubirala je najviša priznanja. Proizvodnja je bila tri do četiri puta veća od današnje, kada je u Areni zaposleno 150 radnica. Međutim, u situaciji kada je gubitkom tržišta domaća tekstilna industrija, pa tako i pulska trikotaža, gotovo nestala, u Areni su se, radi golog preživljavanja, od vlastite proizvodnje okrenuli doradnim poslovima za Nijemce i Nizozemce. Tih godina tzv. doradni (lohn) izvoz iznosio je 90 posto proizvodnje. Održanju je pridonijela i vlastita trgovinska mreža kroz koju su plasirali preostalih deset posto proizvodnje. Tih godina, istina prirodnim odljevom, počelo je i smanjivanje broja radnika, a jedini otkazi dogodili su se prošle godine, koja je za Arenu bila prijelomna. Naime, odlučili su da će napustiti jeftinu prodaju radne snage kroz doradne poslove i vratiti se vlastitoj proizvodnji, a to je izbacilo iz stroja dvadeset ljudi. Otpuštene su uz otpremnine uglavnom mlade radnice, koje, prema riječima direktorice Racan, imaju veće izglede da se ponovno zaposle nego pedesetogodišnjakinje. Tvrtka je uvezla četiri moderna stroja vrijedna 200.000 eura, i tu neće stati. Sad tvrtka radi sa 70 posto kapaciteta, veliki je broj zastarjelih strojeva, osobito s obzirom na bitno manji broj radnika, a poslovni prostori površine 5000 četvornih metara nisu više funkcionalni pa se razmišlja o njihovoj prenamjeni, te eventualnom preseljenju u industrijsku zonu, u adekvatnije prostore.

Promjena odnosa
Poslovnu godinu Arena je završila s minimalnom dobiti uz tri milijuna eura ukupnog prihoda, a u bolja vremena prihod je bio i trostruko veći. No, ova godina bi zapravo trebala dati odgovor na pitanje je li strateška odluka o napuštanju doradnih poslova i ponovno uvođenje vlastite robne marke bila dobar potez. To je motiviralo i uključenje u Program “20 ključeva”. “Tražili smo instrument kako doći do svakog radnika pojedinačno, osvijestiti ga u vezi s njegovom ulogom u doprinosu boljitku tvrtke, učiniti ga važnim i za to nagraditi, ali i permanentno kontrolirati sve dok takav pristup radu ne postane navikom, načinom ponašanja i življenja. Stalne edukacije po interesnim skupinama, radionice koje vode stručnjaci konzultantske tvrtke i aktivni odnos svih sudionika, već daju rezultate. Zato od projekta kojeg 40 posto financira Ministarstvo gospodarstva, a 60 posto mi sami, očekujemo mnogo. Vjerujemo da će, kada se ‘ključevi’ ugrade, doći do promjene razmišljanja i odnosa prema poslu, da će shvatiti da samo o njima ovisi rast i razvoj tvrtke, a samo postavljanje proizvodnih standarda postat će navikom, što je dobra osnova za ostvarenje planova koje imamo”, ističe direktorica Sonja Racan. “U nastojanjima da Areni stabiliziramo proizvodnju i postignemo kontinuiranu visoku kvalitetu proizvoda ometa nas, kao i sve hrvatske tekstilce, nekontrolirani uvoz jeftine robe, uglavnom s Dalekog istoka. Zbog toga tri najveća proizvođača u ovoj branši, koji čine 50 posto ukupne hrvatske proizvodnje modne trikotaže, razmišljaju o zahtjevu za ograničenjem takvog uvoza. Svjesni smo da samo kvalitetom proizvoda, a uvozimo najkvalitetniji repromaterijal iz Italije, i primjerenom cijenom možemo postići vodeću ulogu kakvu smo nekad imali, naravno, s bitno smanjenom proizvodnjom. Optimumom smatramo 100.000 komada odjevnih predmeta godišnje, od čega bi 30 posto išlo u izvoz, a ostalo u domaću vlastitu prodajnu mrežu koju sada čini 25 prodavaonica”, ističr direktorica.

U Beograda osvojili Srebrnu košutu

Arena se vraća starim tržištima, izvoze već u Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu te Srbiju, u kojoj imaju veliku tradiciju i gdje su osnovali i poduzeće Beoarena. Pojavljuju se i na sajmovima mode pa su, primjerice, prošle godine kao priznanje za svoje izloške dobili i Srebrnu košutu Beogradskog sajma.