Kriza u Hrvatskoj još uzima danak u gospodarstvu, a naročito su pogođene izvozno orijentirane branše, poput drvne industrije, kojima tečajne razlike predstavljaju dodatan pritisak u poslovanju. Ipak, drvni je sektor respektabilna grana našega gospodarstva, što je potvrđeno i na ovogodišnjoj “Drvno-tehnološkoj konferenciji” u Opatiji početkom lipnja.

Malo tko zna kolike je žrtve podnijela i podnosi hrvatska drvna industrija koja se u posljednjem desetljeću solidno pozicionirala u odnosu na regiju. Stabilan uspon drvnog sektora naglo je usporila gospodarska kriza, na koju su drvoprerađivači upozoravali već u proljeće 2008. godine. Situaciji nije pomogla ni činjenica da su se tada Hrvatske šume oglušile na upozorenja i neposredno prije ljeta podigle cijene sirovine. Taj nimalo partnerski čin bio je i prvi udarac dotadašnoj suradnji drvne industrije i Šuma. U protekle tri godine Hrvatske šume poduzele su niz mjera koje su bile predviđene kao pomoć drvnoj industriji, no pritisci sa svih strana i dalje su snažni te je cijela situacija rezultirala smanjenjem broja zaposlenih u drvnoj industriji za gotovo 8000 u odnosu na 2007. godinu. Uzdaj se u se i u svoje kljuse, deviza je po kojoj su niz godina djelovali drvoprerađivači, no krajem 2005. započela je intenzivnija komunikacija s državom. Donesene su određene mjere, a 2006. je država prvi put u povijesti za drvnu industriju osigurala nepovratna sredstva. Ipak, iznos je i danas u neskladu s činjenicom da je riječ o proizvodu koji čini više od 95% domaće sirovine, o proizvodu koji je ekološki i štedi energiju. Velik prostor branši država može otvoriti i kroz javnu nabavu jer i to je jedan od načina povratka na domaće tržište. U Hrvatskoj se godišnje izdvaja više od 40 mlrd. kuna za javnu nabavu pa najmanje što država može učiniti je da javna nabava bude društveno odgovorna.

Ana Urukalo, časopis Drvo & namještaj