Mijenjat ćemo sustav upravljanja financijama sveučilišta, najavio je Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu, na predavanju na Ekonomskom fakultetu u povodu 90. obljetnice te institucije. “Dekanima ćemo dati puno više slobode, a očekivat ćemo više poduzetnosti i inicijative u stjecanju vlastitih sredstava za fakultet, ali ćemo uz to očekivati veliku unutrašnju transparentnost te visoku dozu odgovornosti”, poručio je studentima i profesorima Ekonomskog fakulteta rektor Bjeliš, koji uoči novih reformi očekuje i podršku javnosti i podršku osnivača sveučilišta, odnosno države. “Sveučilište mora biti autonomno, ali mora istodobno biti javno i odgovorno. Pod autonomijom ne podrazumijevam izoliranost, već stratešku, javnu odgovornost i partnerski odnos s osnivačem, ali pritom treba naglasiti da bez akademskih sloboda nema ni kreativnosti ni slobode djelovanja”, kazao je Bjeliš, istaknuvši kako će se uskoro financije na svim sastavnicama sveučilišta morati definirati za tri godine unaprijed. Osim problema s financiranjem naši sadašnji studijski programi, koji se provode u sklopu Bolonjskog procesa, nisu dovoljno koordinirani na sveučilišnoj razini, nema horizontalne ni vertikalne mobilnosti. Također, nastavni je kadar preopterećen. Osim toga profesori i nastavnici na svim su sastavnicama nespremni na promjene, a i njihov je otpor prema promjenama prevelik, ustvrdio je Bjeliš, upozorivši na nužnost integracije i reorganizacije, ali i na važnost fleksibilnosti visokoobrazovnog sustava s učinkovitom raspodjelom ovlasti i upravljačke odgovornosti.

Više ulaganja u ljude
“Potrebno je više ulagati u ljudske potencijale i kapacitete, ali i provesti kampanju osvješćivanja poslodavaca da su prvostupnici legitimna i obrazovana radna snaga jer su zasad još neprepoznati na tržištu rada”, rekao je Bjeliš. Senat sveučilišta, dodao je rektor, radi na dokumentu koji bi trebao ispraviti sve navedene nepravilnosti i poboljšati prilagodbu zagrebačkog sveučilišta novim tržišnim i društvenim okolnostima. “Prioritet je uspostava međunarodne kompetitivnosti rješavanjem sadašnje prevelike fragmentiranosti zagrebačkog sveučilišta. U rješavanju tog pitanja treba nam uravnotežena raspodjela ovlasti i odgovornosti, uz očuvanje svih različitosti koje su tradicionalno zastupljene na zagrebačkom sveučilištu”, rekao je Bjeliš. Upozorio je i na važnost bolje organizacije postojećih istraživačkih kapaciteta koji su sada usitnjeni i nekonkurentni u međunarodnim istraživačkim mrežama i fondovima. “Reorganizacija je nužna ne samo unutar sveučilišta nego i na široj nacionalnoj razini. Intenzivno se razmatra uspostava nove, bitno intenzivnije i uspješnije suradnje s nekoliko vodećih istraživačkih institucija”, rekao je Bjeliš, naglasivši kako samo tako možemo postati konkurentni za sredstva iz fondova Europske unije. “Osim pronalaska vlastitih sredstava i utilitarne svrhe sveučilišta istodobno moraju osigurati svoj elitizam. Ne bi bilo nikome korisno da se sveučilišta pretvore u institucije za mase jer će se time ugroziti njihova uloga u društvu”, smatra Bjeliš te dodaje da se unatoč tome sveučilišta moraju mijenjati jednako brzo kao i društvo. “Moramo stvarati zalihe znanja, stvarati novo znanje bazirano na dugoročnim vizijama, ali i sačuvati esencijalnu sposobnost propitkivanja te tražiti nova rješenja i zaključke”, kazao je Bjeliš. Dodao je kako hrvatska sveučilišta, premda imaju dvjestogodišnju tradiciju, tek trebaju dostići rezultate drugih sveučilišta u okruženju.

Nužne inovacije
Prvi svjetski rat prekinuo je naš istraživački kontinuitet, naglasio je Bjeliš, a Drugi svjetski rat i socijalizam koji je uslijedio “zdrobio” je sveučilište na “dobrovoljnu zajednicu visokih učilišta koje bilo tko može osnovati”. U Domovinskom ratu i u godinama poslije njega izgubili smo bitku s preostalim sveučilištima iz okruženja koja su se upravo u tom vremenu razvila zahvaljujući dostupnim eurofondovima. “I to je rezultiralo slabom integracijom cjelokupnog sveučilišta te kontroverzama i dilemama, kako u komunikaciji s političkom elitom, tako i među nama samima”, kazao je Bjeliš. Sveučilišta bez istraživačke djelatnosti ne postoje, poručio je rektor zagrebačkog sveučilišta, navodeći nedostatak istraživanja kao još jedan od ključnih problema visokoobrazovnog sustava.

Istraživanja

Problem je previše malih projekata
Samo podučavanje nije dovoljno, njime se gubi istraživački aspekt studija, a isto tako nestaju i prijenosi spoznaja i izvori za tehnološke transfere za gospodarstvo. A istraživanjima prethode inovacije, bez njih sav je rad beznačajan i gubi smisao. “U budućnosti ćemo prirodoslovno-biomedicinske znanosti objediniti u kampusu na Šalati, bit će to pravi centar izvrsnosti. Rast će i postojeći kampus na Borongaju, a znam da i Ekonomski fakultet tamo formira svoje interese. Starogradska zagrebačka jezgra neće ostati bez mladosti, fakulteti koji se tamo nalaze tamo će i ostati”, zaključio je prvi čovjek sveučilišta.