Godina za nama, za maloprodajne lance u regiji bila je, kako se to otrcano kaže, vrlo izazovna. Doista, 2023. je to bez pretjerivanja i bila. U okruženju visoke inflacije, poskupljenja brojnih kategorija proizvoda i problemima u lancima opskrbe koji se vuku još od pandemije, bila je to godina u kojoj je bilo najvažnije – zadržati što je više moguće kupaca.

Administracije svake od država na ovim prostorima pokušala je svojevrsnom državnom intervencijom barem donekle kontrolirati divljanje cijena koje je, posebno se to odnosi na Hrvatsku i Sloveniju, kulminaciju dosegnulo u prvom tromjesečju 2023. godine.

No, cijene hrane posvuda su bile glavni uteg u poslovanju maloprodajnog sektora u regiji, a i puno šire. Jer, cijene hrane rasle su globalno pune dvije godine, a taj je trend prekinut tek nedavno. I kad su cijene divljale, ne znači da su maloprodajni lanci poslovali profitabilnije.

Marže pod pritiskom
Štoviše, kod nekih su trgovaca sada neto profitne marže čak i niže nego što su bile prije pandemije. Jedan je to od zaključaka iz vrlo detaljnog i vrlo opsežnog istraživanja ‘Financijska analiza maloprodaje u Hrvatskoj’ koju je u suradnji s HUP-om napravila konzultantska kuća Grubišić&Partners. Kod nacionalno zastupljenih trgovačkih lanaca bruto marže su na razini 26 do 27 posto, kod lanaca koji su prisutni samo u pojedinim regijama u prosjeku 20 do 21 posto.

Veliki trgovački lanci zauzeli su najveći dio tržišta u regiji. U nekim susjednim zemljama drže više od dvije trećine maloprodaje. U Srbiji, iako su veliki europski lanci prisutni već godinama, još nisu uspjeli preuzeti više od polovice tržišta. Prema analizi Bloomberg Adrije, na maloprodajnom tržištu u Srbiji prisutni su veliki lanci supermarketa, ali i veliki broj malih trgovina.

Iako stručnjaci najavljuju konsolidaciju tržišta, najveći maloprodajni igrači drže tek 46 posto tržišta. Sušta suprotnost Sloveniji, gdje veliki lanci pokrivaju 81 posto tržišnog udjela. U Hrvatskoj pet najvećih igrača “drži” dvije trećine tržišta, dok u BiH više od polovice tržišta drže samo dva trgovačka lanca. Upravo stoga na srpskom maloprodajnom tržištu, postoji i najveći potencijal za danju konsolidaciju tržišta.

Fortenova je na čelu s Fabrisom Peruškom u 2023. akvizirala slovenski Engrotuš, no još se čeka dozvola regulatornog tijela/M. Prpić/PIXSELL

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Gledajući hrvatsko tržište, godinama je već i u kontekstu konsolidacije najaktivniji Studenac koji na hrvatskom tžištu sada ima više maloprodajnih lokacija od Konzuma. Regionalno, bila je ovo godina u znaku maloprodajnog segmenta Fortenova grupe. Nedavna informacija o tome da je Mercator preuzeo Engrotuš došla je možda kao iznenađenje, ali samo za one koji nisu dovoljno pažljivo pratili razvoj događaja posljednjih mjeseci.

U tom je razdoblju maloprodaja Fortenova grupe, naime, poduzela nekoliko važnih poteza koji imaju dalekosežne u dugoročne efekte na cijelo tržište. Jer, značaj je regionalni i zahvaća operacije u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori – od nedavnog finaliziranja preuzimanja lanca Franca u Crnoj Gori, otvaranja novih trgovina na svim tržištima, preko važnih ostvarenja s AI rješenjima u maloprodaji, te vodeće uloge u donošenju novih trendova na tržište, poput nedavnog otvaranja prve pametne trgovina u ovom dijelu Europe, u samom središtu Zagreba, na Europskom trgu.

Sredinom rujna, Mercator je finalizirao preuzimanje Franca marketa u Crnoj Gori. Preuzimanjem 67 Franca marketa s 900 zaposlenih u Crnoj Gori službeno je završena posljednja faza kupoprodajne procedure prema ugovoru koji su koncem svibnja formalno sklopile kompanije Mercator-CG i Franca. Time je Mercator-CG, koji od travnja 2021. godine posluje u sastavu Fortenova grupe, postao najveći poslodavac u Crnoj Gori, s preko 2.500 zaposlenih, dok sa 195 maloprodajnih objekata postaje i najrasprostranjenija maloprodajni lanac u zemlji.

Početkom listopada objavljeno je kako će Mercator-S na Novom Beogradu, na samo nekoliko kilometara od Općine Novi Beograd, otvoriti novi, moderan logističko-distributivni centar po svjetskim standardima, koji će se prostirati na 68.000 kvadratnih metara i iz kojeg će se ubuduće obavljati kompletna centralna distribucija proizvoda za 339 IDEA prodavaonica, Roda marketa i Mercator hipermarketa, koji se nalaze u više od 80 gradova i mjesta širom Srbije.

Maloprodajni trenovi
Sredinom studenoga potvrđeno je kako Mercator preuzima slovenski Engrotuš, tvrtku koja je godinama u financijskim problemima, ali ima značajni tržišni udjel na slovenskom tržištu. Mercator ima najveći tržišni udjel na slovenskom tržištu, otprilike četvrtinu, dok Tuš zauzima dobru desetinu tržišta. Prema javno dostupnim podacima Mercator ima oko 460 prodajnih jedinica, a Tuš oko 260. Ukupni prihodi Engrotuša prošle godine iznosili su oko 480 milijuna eura.

Mercator je prošlu godinu zaključio s 1,26 milijardi eura prihoda od prodaje, što je za 2,6 posto više nego godinu dana prije, no poslovnu godinu su završili s gubitkom od 1,8 milijuna eura.

Prošlogodišnji gubitak u Mercatoru prvenstveno pripisuju promijenjenim uvjetima poslovanja i rastu troškova. Kažu da su bili “primorani ograničiti uključivanje viših nabavnih cijena i povećanja troškova u maloprodajne cijene”. “U Mercatoru smo izdvajali značajna sredstva za ublažavanje rasta cijena, uglavnom na račun vlastite marže”, poručuju iz kompanije.

Osim toga, kako smo već pisali, cijela Fortenova grupa kontinuirano radi na digitalizaciji poslovanja, što kompaniji omogućuje da bude predvodnik i u području inovacija u maloprodaji. Naime, u vrlo kratkom vremenu interdisciplinarni tim stručnjaka iz cijele Grupe okupljen u Fortenova grupa DataLabu izradio je modele optimizacije asortimana proizvoda i promotivnih strategija te poboljšanja sposobnosti predviđanja potražnje za svježim proizvodima.

Mercator-CG, koji od travnja 2021. posluje u sastavu Fortenova grupe, postao je najveći poslodavac u Crnoj Gori/PD

Jasno, imperativ za Fortenovu ostaje rješenje vlasničkih problema. Tvrtka bilježi iznimne rezultate, a vlasničke promjene su u tijeku i njihovo je rješavanje vrlo blizu, uvjeravaju iz kompanije. Bude li odobreno preuzimanje Engrotuša, to će značiti da će Fortenova upravljati s oko tri tisuće prodajnih mjesta u regiji.

Fortenovine kompanije Konzum u Hrvatskoj, Mercator u Sloveniji i Mercator u Crnoj Gori trgovac broj 1, a u Bosni i Hercegovini i Srbiji drže drugo mjesto s ciljem preuzimanja liderstva.

Takvu poziciju na tržištu nema apsolutno niti jedan od konkurenata pa je realno očekivati da će rješenje vlasničkih problema ukloniti i posljednju smetanju u nastavku ove godine ubrzanog razvoja Fortenovine maloprodaje u regiji.

Trgovci će ulagati kako bi uhvatili nove izvore prihoda, uključujući šire ekosustave. Jednako tako, poduzeća će nastaviti težiti izvrsnosti procesa, unaprjeđujući svoje poslovanje inovativnom tehnologijom i razvojem talenata.

Istraživanje GfK-a, u kojem je sudjelovalo gotovo 800 rukovoditelja maloprodaje u 76 zemalja, naglašava fascinantan razvoj onoga što je najvažnije za tri vrste trgovaca u 2023.: višekanalni, online trgovci s čistom igrom i izvanmrežne trgovine. Također ističe ključne trendove za koje očekuju da će dominirati maloprodajnim prostorom u nadolazećim godinama.

Višekanalni format će ostati najuspješniji nakon pandemije, predviđaju trgovci. Također predviđaju značajan rast u mobilnoj trgovini, kao i na tržištima, uslugama klikanja i prikupljanja i sofisticiranim iskustvima u trgovini. Istodobno, razne maloprodajne kategorije brzo se spajaju. Klasične internetske tvrtke stječu nekretnine za iskustva u trgovini, a tradicionalne trgovine pokušavaju u potpunosti pokrenuti svoju ponudu na webu i mobilnim uređajima. Identificiranje i otključavanje novih tokova prihoda unutar ovih formata bit će jednako kritično, zahtijevajući maštovito korištenje digitalnog prostora i prostora u trgovini.

Većina maloprodajnih igrača postavlja nove prioritete oko operativne izvrsnosti. Oni se sve više podupiru pametnim ulaganjima u bitnu radnu snagu. Potrošnja na relevantne inteligentne tehnologije također će biti ključna, čak i ako će neke dati rezultate tek u dužem vremenskom roku.

Najveći strah
Prognoze za iduću godinu vrlo su nezahvalne. Svjetsko gospodarstvo neočekivano odolijeva svim problemima, posebice okruženju visokih kamata, piše The Economist, ali to neće dugo trajati. Prvo, potrošač koji će uskoro potrošiti ono što je uštedio tijekom epidemije vjerojatno će “popustiti”. Oprezniji će biti i korporativni sektor.

U svijetu u kojem ekonomske prognoue vrijede malo ili ništa, nemojmo zaboraviti staru ekonomsku zakonitost – kontinuirana ekonomska neizvjesnost može utjecati i često utječe na odgađanje potrošnje trajnih dobra, odnosno može osnažiti sklonost štednji. A to je rečenica koju trgovci najmanje žele čuti…

Na maloprodajnom tržištu u Srbiji prisutni su veliki lanci supermarketa, ali i velik broj malih trgovina/PD