U proračunu za 2023. godinu crnogorska je vlada predvidjela 67 milijuna eura za povećanje plaća u javnom sektoru, ali zaposleni i sindikati traže više. Tehnička je vlada prošlog tjedna predstavila prijedlog budžeta za sljedeću godinu težak 2,85 milijardi eura. To je najveći budžet do sada, piše portal cdm.me. Premijer Dritan Abazović i ministar financija Aleksandar Damjanović najavili su, između ostalog, da će ukupna socijalna davanja biti uvećana za 45 milijuna eura, 35 milijuna je namijenjeno za povećanje mirovina, a 67 milijuna za povećanje plaća u javnom sektoru.

“Vlada je predvidjela rast zarada u javnom sektoru koji će pratiti stopu inflacije”, poručio je Damjanović.

Moguća obustava nastave

Godišnja inflacija u Crnoj Gori, po posljednjim podacima, iznosi gotovo 17%. Sindikati u javnom sektoru traže povećanja i do 45%. Najveći od njih, Sindikat prosvjete i Sindikat uprave i pravosuđa, spremni su da se to sprovede u etapama kroz dvije godine, ali očekuju da prvo povećanje plaća od Nove godine bude značajno. Iz uprave i pravosuđa poručuju da to mora biti minimum 25% dok je ministar financija prosvjetarima ponudio 20% od 1. siječnja, ali nije precizirao dalje povišice tijekom 2024. i 2025. Sindikat prosvjete čeka konačan paket, pa će onda odlučiti što će raditi.

“Vlada je predložila da se to uvećanje izvrši iz dva ili tri puta u sljedeće dvije godine i u Sindikatu smatramo da to nije ponuda koju bi trebalo na prvu loptu odbiti. Izjasnit ćemo se kad dobijemo konkretnu ponudu”, kaže predsjednik tog sindikata Radomir Božović za DW.

Damjanović je najavio da će se rezultati pregovora znati ovoga tjedna. Ne budu li zadovoljni, Božović najavljuje rezervni plan.

“Procijenimo li da ponuda nije dobra, idemo na druge oblike sindikalnog djelovanja. Hoće li to biti protesti, štrajk ili totalna obustava nastave, odlučit će Glavni odbor sindikata”, kaže Božović.

Dio prosvjetnih radnika prethodnih dana je poručio da neće prihvatiti ništa manje od 45% povećanja odmah. Osim prosvjetara, javne uprave i pravosuđa, veće plaće traže i policajci, vatrogasci, zaposleni u socijalnim ustanovama, kao i neakademsko osoblje državnog Univerziteta. I o tim postocima se pregovara. Da bi se ispunio ambiciozni proračun i našli novci za sva ta povećanja, Vlada će se morati značajno zadužiti. Kažu da će proračunu faliti više od 700 milijuna eura, a prema njihovim projekcijama, Crna Gora će do 2025. posuditi čak 2,5 milijardi eura jer će u tom periodu imati 1,2 milijarde budžetske rupe koju treba popuniti.

Javni dug veći šest puta

Ekonomski analitičar Zarija Pejović za DW kaže da će, ako se usvoji ovakav budžet, više od pola BDP-a Crne Gore ići na javnu potrošnju. Brine ga najavljeno veliko zaduživanje, a podsjeća da se javni dug Crne Gore od nezavisnosti povećao šest puta.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

“Smatram da nije korektno uvećavati javni dug povećavanjem izdvajanja za plate i penzije. U redu je jedino ako se zadužujete za kapitalne ili infrastrukturne projekte koji trebaju donijeti novu vrijednost”, kaže Pejović.

Ministar Damjanović nije isključio ni mogući aranžman s MMF-om, u slučaju teških poremećaja u 2023. Tvrdi i da uvjeti MMF-a nisu više restriktivni kao nekada. Pejović, pak, smatra da se Crna Gora već 15 godina primiče “grčkom scenariju duga” jer stalno ima budžetski deficit.

”To donosi rizik aranžmana s MMF-om, koji može donijeti oštre rezove. U zemljama u kojima se to dogodilo, poput Grčke, iskustvo je bilo traumatično”, zaključuje Pejović.