Najveći proizvođač alternativnih žitarica u Crnoj Gori, Avdul Adrović, iz sela Vrbica u petnjičkoj općini, uspio je ove godine, usprkos otežanim ekonomskim prilikama, zasijati veće površine nego li prethodnih godina. Adrović za portal RTCG objašnjava da je poslije dvije pandemijske godine, kada su nasadi bili najmanji, ova godina teška zbog velikog skoka cijena i poskupljenja proizvodnje.

Kupovna moć pala

“Proizvodnja je stotinu posto skuplja ove nego li ranijih godina. Sve je poskupilo, gorivo i radna snaga prije svega, a cijene ne možemo podići toliko da se pokrijemo ili štogod zaradimo”, kaže Adrović.

Čekajući mjesec žetve, on strahuje kakav će biti plasman, jer je, ističe, zbog općenito visokih cijena smanjena kupovna moć građana.

“Pa ipak, kada ovu godinu usporedimo s prethodne dvije godine koje je obilježila korona, i kada sam radio samo da bih sačuvao sjemenje, možemo generalno reći da je bolja godina”, ocjenjuje Adrović.

Pored toga što treba sačuvati sjemenje potrebno je napraviti zalihe robe koje bi bilo do sredine sljedeće sezone.

“To je potpuno prirodna i organski čista hrana, bez genetski modificiranih dodataka. To treba sačuvati”, kaže ovaj iskusni i radišni poljoprivredni proizvođač.

Adrović je odavno primijenio sve standarde koji se zahtijevaju od poljoprivrednika, i jedan je od najvećih, ako ne i najveći, proizvođač organske hrane i žitarica u Crnoj Gori. Godinama je u Zemljoradničkoj zadruzi Vrbica, ostvarivao rekordne prinose, posebno kada se radi o takozvanim alternativnim žitaricama.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Ono što je najvažnije reći jest to da su to prvenstveno autohtona sjemenja, koja su stara i više od stotinu godina. Ta sjemenja sam naslijedio od svojih djedova i pradjedova, kada nije bilo nikakve kemije i kada se oralo ralom i konjima. Takva sam ih sačuvao i sada su pohranjena u Banci gena u Podgorici”, kaže Avdul Adrović.

Objašnjava kako je to staro sjeme kukuruza koje je u narodu poznato pod nazivom kolomboć ili jarik.

“Osim kukuruza, od djedova sam naslijedio i stara sjemenja raži, ovsa i ječma. I ta sam sjemenja ustupio Banci gena na čuvanje”, ponosno kaže Avdul Adrović.

Brine ga pusta zemlja

Ipak, Avdul Adrović ponajviše je poznat po proizvodnji heljde, čije sjeme je nabavio iz Slovenije i koje je također organsko. Ovaj poljoprivredni proizvođač objašnjava da se najveći dio njegovih proizvoda plasira u Podgorici i Budvi, kao i na sajmovima. On namjerava da, kada budu bolja vremena, izgradi veći mlin, pa i pogon za proizvodnju bio-čipsa. Smatra da i država mora više pomoći poljoprivrednim proizvođačima u svim sektorima te treba poticati otvaranje pogona za proizvodnju hrane na sjeveru.

“Stvari su jednostavne. Treba više raditi u proizvodnji. Potrebno je smanjiti administraciju i socijalu. Tko hoće raditi, kod mene uvijek ima posla”, poručuje vrijedni Avdul Adrović.

Njega, kako naglašava, ipak najviše brine odlazak naroda sa sela, posebno u njegovu rodnom Bihoru.

“Zatvaraju se mnogi domovi. Baš kao što bi Lalić rekao, ostaje pusta zemlja”, zaključuje Avdul Adrović.

Poznati poljoprivredni poduzetnik za svoj rad dobio je veliki broj priznanja i nagrada. Prije dvije godine dobio je prestižno regionalno priznanje koje se dodjeljuje poduzećima s najboljom bonitetnom ocjenom, ili kako se to stručno kaže, bio je “u vrhu bonitetne izvrsnosti”.