Na pragu vrhunca ljetnje sezone Budva se ne može pohvaliti popunjenošću kreveta u hotelima i privatnom smještaju. I dok se očekivalo da će početak srpnja obilježiti kolone automobila koje pristižu s gostima, umjesto da se traži krevet više, u crnogorskoj metropoli turizma prema podacima Turističke organizacije Budve prošlog tjedna boravilo je gotovo petinu manje gostiju nego početkom srpnja prošle godine.

Turistički djelatnici u razgovoru za Vijesti kao jedan od glavnih problema lošije sezone ističu to što Crna Gora nije uspjela s drugih tržišta nadoknaditi goste iz Ukrajine i Rusije, koji su godinama bili dominantni.

Prema službenim podacima, od Jaza do Buljarice zabilježena su 26.432 gosta, što je za 19% manje nego u istom razdoblju 2012. godine.

Lošiju popunjenost u odnosu na prošlo ljeto bilježe u hotelima i u privatnom smještaju. U hotelima se odmara 11.130 gostiju ili za 15% manje nego početkom srpnja prošle godine. U privatnom smještaju još je lošija popunjenost, čak za 23% manja nego lani, a zabilježeno je 14.478 gostiju. U kampovima se odmara 236 gostiju ili za 71% više.

Aleksandar Jovanović, predsjednik Udruženja ugostitelja Budve, kaže da je u stvarnosti čak 40% manje gostiju, posebno u privatnom smještaju.

“Pojedini hoteli dobro su popunjeni, ali dobar dio je poluprazan. Usto što nismo nadomjestili goste iz Ukrajine i Rusije, loša kampanja prema emitivnim trzištima, slaba povezanost i problemi u zrakoplovnoj industriji, inflacija u EU i slabljenje eura, neizvjesna jesen zbog ratnih sukoba, neki su od razloga”, objasnio je Jovanović.

I ugostitelj Luka Vučković, vlasnik restorana Mozart, slaže se da je početak srpnja daleko lošiji u odnosu na prošlu godinu.

“Nismo se strateški pozicionirali na turističkoj mapi kakva destinacija želimo biti i značajno smo skuplji zbog rasta cijena hrane”, rekao je Vučković.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji